Tekst: I.Kri.
Foto: Srećko Niketić (Cropix)

PREDSJEDNIK Hrvatskih laburista i saborski zastupnik Dragutin Lesar u svom najnovijem tekstu na blogu opisao je tri čuda hrvatske politike i priznao da vodi politički obračun s premijerkom Jadrankom Kosor.

Lesar je podsjetio kako su se jučer u ime HDZ-a oglasili Vladimir Šeks i Andrija Hebrang te kazali da je "svako medijsko propitivanje odgovornosti Jadranke Kosor o njezinoj ulozi u sklapanju ugovora HEP – TLM o povlaštenoj cijeni struje i kasnije prodaji TLM-a zajedno s tim ugovorom privatnom konzorciju 'Adrial' zapravo politički obračun s gospođom premijerkom" koji bi valjda, po mišljenju dvojice stranačkih prvaka vladajuće stranke, trebao biti zabranjen.

Zabranjen politički obračun s premijerkom

Saborski zastupnik smatra kako možemo očekivati prijedlog promjene ustava u kojem bi se predlagalo da je protuustavan svaki politički obračun s predsjednicom HDZ-a. Lesar dodaje da je prije nego što je otkriveno da je baš Kosorova potpisala sporni ugovor tražio njezinu političku odgovornost te ustvrdio da se, u slučaju da je premijerka znala za ugovor, "mora pridružiti Polančecu u Remetincu". U slučaju da nije znala o čemu odlučuje, tada treba dati ostavku, jer je opasno za državu da ljudi na tako visokim funkcijama ne znaju o čemu odlučuju.

Zbog sumnje da u kojem će smjeru ići promjene ustava, Lesar je odmah napisao kako on vodi politički obračun s premijerkom Kosor, što znači da bi se ubrzo mogao naći u protuustavnom djelovanju. Drugo čuda hrvatske politike za Lesara je afera Daimler u kojoj nije sporno je li mito davano niti tko ga je davano, nego je samo sporno to tko je mito uzeo.

Gdje je nestala afera Daimler?

"I kuda je nestala ta afera? Zašto se o njoj više ne piše u našim medijima? Zašto SDP u Saboru ne traži istražno povjerenstvo? I neka onda netko još kaže da naše vodeće političke stranke o ničemu ne mogu postići konsenzus", zaključuje Lesar drugo čudo hrvatske politike.

Treća stvar koja čudi Dragutina Lesara je činjenica što je predsjednik SDP-a Zoran Milanović, nakon što je čuo da bi se u promjene Ustava mogla ubaciti i fiksna kvota za predstavnike dijaspore, ubacio i prijedlog uvrštavanja "seksualnih manjina" u temeljni dokument hrvatske države. Lesar nema ništa protiv uvođenja i prava tih manjina u Ustav, ali smatra kako bi puno bitnije u Ustav ubaciti i riječi "radnik" i "plaća" kojih u ovome trenutku nema.