SVE MANJE je moguće zatvarati oči pred činjenicom da je situacija loša, te da se neće popraviti sama od sebe. Jednako tako, besmisleni hinjeni optimizam hrvatske vlade pokazuje se kao mazanje očiju javnosti, a više je nemoguće kriviti isključivo globalnu recesiju za hrvatske gospodarske probleme.

Državni i državi naklonjeni mediji doduše pokušavaju ignorirati činjenice, pa donose samo štura izvješća o rušenju kreditnog rejtinga od strane bonitetne kuće D&B i promjeni prognoze bonitetne kuće Fitch. D&B je u srijedu srušio hrvatski kreditni rejting na 3c na 3d, na donju granicu umjerenog rizika. Fitch je pak smanjio prognozu podmirivanja obveza u domaćoj i stranoj valuti Hrvatske sa "stabilno" na "negativno".

"Nema koherentne strategije, samo besmislene mjere"

Fitch je upozorio da je interveniranje HNB-a na deviznom tržištu u cilju očuvanja stabilnosti kune uzrokovalo povećanje domaćih financijskih troškova i usporavanje gospodarstva. D&B je svoje rušenje rejtinga opisao okrutnom istinom. " Deset antirecesijskih mjera hrvatske Vlade ustvari ne predstavlja koherentnu strategiju već skup mjera i projekata za koji smatramo da nemaju puno smisla", stoji u njihovom izvješću.

Odnosno, Vladino igranje ruskog ruleta s državnim financijama, zbog izostanka bilo kakve ideje oko toga što bi se trebalo raditi da se spriječi negativni trend, nije nešto na što bi trebali biti ponosni. Sredinom mjeseca je guverner HNB-a Željko Rohatinski rekao kako će pad gospodarstva ove godine iznositi 4 posto. S time se slažu i u D&B-u. Oni predviđaju pad od 3,7 posto. Fitch pretpostavlja da će se morati tražiti pomoć od MMF-a.

Ništa od tog nije novo ni iznenađujuće, zapravo je samo uvod u ono što slijedi. Fitch je još početkom godine najavio kako Hrvatskoj zbog rasta deficita prijeti rušenje kreditnog rejtinga. Vladino masovno zaduživanje na domaćem tržištu dovelo je do toga da banke kredite ne odobravaju poduzećima, nego samo državi, čime se povećava nelikvidnost. Ne da to pomaže, budući da Vlada kredite iskorištava isključivo da bi financirala dospijeća dugova (zadnje veliko zaduživanje kod domaćih banaka iskoristila je za otplatu dospjelih euro obveznica). Napuhani proračun puknut će kao balon kad se suoči s katastrofalnom turističkom sezonom.

Prognoza je očajna

Uza sve to, nema nikakve vizije niti ideje oko toga što napraviti. Izdavanje novih obveznica na europskom tržištu, kojima se trebaju pokriti ovogodišnji dugovi nije ništa više nego standardna strategija otplaćivanja kredita kreditom. Nećemo ni spominjati činjenicu da se usred ekonomske krize gradilo pretjerano skupe, financijski beskorisne dvorane za rukometno prvenstvo. Antirecesijske mjere ne postoje. Kad se sve zbroji, jedini potez koji je Vlada povukla, a koji je nakratko imao efekta, bilo je povećanje osiguravanja depozita u bankama, što je ponovno samo kopiranje mjera provedenih diljem svijeta.

Neki dan je ministar gospodarstva Damir Polančec u parodiji samog sebe izjavio kako ima naznaka da najgori dio krize prolazi, te da će građevina izvući Hrvatsku iz loše situacije, kao da graditeljski sektor nije samo umjetni motor hrvatskog gospodarstva već godinama. Ne samo da Polančec, zajedno s ostatkom Vlade, ne vjeruje u vlastite riječi, nego je fascinantno kako se uopće može natjerati da izjavi tako nešto besmisleno.

U stvarnosti, pravi dio krize tek dolazi. Cijela je istočna Europa na listi za brzi slom, budući da se efekti bankarske krize počinju prelijevati na realno gospodarstvo. Nelikvidnost, prepolovljeno kreditiranje, nemogućnost plaćanja obaveza, pad potražnje, sve su to stvari koje iz dana u dan sve više pogađaju Hrvatsku. Može li se očekivati neki potez koji će ublažiti stanje? Sudeći po dosadašnjem iskustvu, ne može. Svatko samo može gledati u kojoj mjeri će ga kriza pogoditi. Od Hrvatske vlade nema smisla očekivati smislene poteze.