OPĆI sud Europske unije započet će početkom prosinca postupak u tužbi Slovenije protiv Europske komisije vezanoj za vino teran, a Slovenija očekuje da će na početku rasprave svoje stajalište o predmetu tužbe iznijeti i Hrvatska, koja je svojedobno sa Slovenijom bila u tzv. vinskom ratu oko prava na imenovanje tog vina.
"Slovenija očekuje da će na raspravi o tužbi Slovenije protiv Europske komisije zbog terana svoja stajališta, osim Komisije, iznijeti i Hrvatska. Očekujemo da će Komisija i Hrvatska u postupku odgovarati na pitanja suda", navelo je u četvrtak slovensko ministarstvo za poljoprivredu za slovensku tiskovnu agenciju STA.
Kako sada stvari stoje, početak rasprave bit će 3. prosinca, a Slovenija očekuje da bi konačna presuda mogla biti proglašena tijekom sljedeće godine.
Rasprave na općem sudu EU-a odvijaju se tako da tužeća i tužena strana predstave svoja stajališta, na što suci strankama postavljaju pitanja, slično kako je bilo prigodom tužbe Slovenije protiv Hrvatske zbog arbitražnog spora o granici. Rasprava je otvorena za javnost, ali se neće moći snimati, a identitet petero sudaca koji donose konačnu presudu postat će javan na sam dan početka postupka, objavila je STA.
Kronologija slučaja
Slovenija je nakon ulaska u EU 2014. vino teran iz slovenskog Krasa zaštitila kao svoje izvorno vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom te blokirala pokušaj Hrvatske da registrira svoje vino iz Istre istoga imena. No Europska komisija i europovjerenik za poljoprivredu Phil Hogan dopustili su Hrvatskoj putem delegiranog akta da svoj istarski teran prodaje u bocama s naljepnicom "Hrvatska Istra - teran", i to kao izuzetak, ne dovodeći u pitanje pravo Slovenije na njenu vinsku posebnost i zaštitu geografskog podrijetla jer se njen teran proizvodi na specifičnom poroznom tlu i to, za razliku od hrvatskog terana, ne od sorte grožđa teran nego od sorte merlot.
Ustupak je napravljen nakon što Komisija i europovjerenik nisu uspjeli u pokušajima mirenja, odnosno zbog nepristajanja Slovenije da oba vina sličnog okusa i organoleptičkih karakteristika dobiju europsku zaštitu, a Slovenija je prethodno odbila i kompromisni prijedlog o transgraničnoj zaštiti terana, skupa s Hrvatskom, ali i Italijom, na čijem se krasu također tradicionalno proizvodi teran.
Slovenija u tužbi protiv Komisije tvrdi da je ona svojim postupkom, kojim je za Hrvatsku priznala izuzetak da svoje vino naziva teranom i prodaje ga na tržištu, "prekršila temeljna načela europskog acquisa i povjerenja u pravo, načelo zaštite stečenih prava, legitimnih očekivanja te načela razmjernosti", prenose slovenski mediji.
Pri tome se, među ostalim, aludira i na navodnu pristranost Komisije, koju je vodio Jean-Claude Juncker, u korist Hrvatske, i to iz političkih razloga, povezanih s dominacijom Europske pučke stranke (EPP) u europskim institucijama, a slične teze prevladavale su i vezano za odluku Europske komisije da se ne pridruži slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog arbitražnog spora dviju članica.
Opći sud je sud unutar Suda Europske unije osnovan 1989. pod nazivom Sud prvog stupnja. Glavna je svrha uspostave novog suda bila rasteretiti rad Europskog suda pravde te je stoga zamišljeno da se na novi sud prenesu ovlasti da u prvom stupnju odlučuje u onim predmetima koji se temelje na kompleksnoj činjeničnoj situaciji.