KINESKI predsjednik Xi Jinping doputovao je u Yangon u "povijesni posjet" kojim želi vratiti svoj utjecaj u Mjanmaru nakon desetgodišnje odsutnosti koju je popunio Zapad, ali se u međuvremenu i povukao nakon brutalnog mjanmarskog progona manjinskih Rohindža.
Xi je doputovao u glavni grad Naypyitaw gdje se sastaje s mjanmarskim predsjednikom Winom Myintom i stvarnom čelnicom zemlje Aung San Suu Kyi. U subotu Xija prima utjecajni vojni zapovjednik Min Aung Hlaing.
Otkako je Mjanmar nakon dugogodišnje vladavine vojne hunte počeo 2010. otvaranje prema svijetu provedbom političkih i gospodarskih reforma pobudio je interes Zapada da obnovi odnose s nekadašnjom Burmom. No zanimanje zapadnih zemalja splasnulo je otkako je 2017. mjanmarska vojska počela brutalnu kampanju protiv muslimanske manjine Rohindža što su Ujedinjeni narodi nazvali etničkim čišćenjem i genocidom.
Tu se otvorio novi prozor za jačanje utjecaja Kine koja ne dijeli zabrinutost Zapada za kršenja prava manjine, piše njemačka agencija dpa.
U tekstu objavljenom u državnom listu Novo svjetlo Mjanmara, Xi je pozvao na napredak u infrastrukturnim projektima koje Kina izvodi u Mjanmaru. Ti projekti uključuju luku i gospodarsku zonu u i državi Rakhine, upravo državi u kojoj je 2017. počela kampanja protiv Rohindža kojih je više od 730.000 bilo prisiljeno pobjeći u susjedni Bangladeš.
Taj projekt vrijedan 1,3 milijarde dolara povezat će Kinu s Indijskim oceanom i jedan je od razloga zašto Mjanmar ima ključnu ulogu u velikoj kineskoj inicijativi Jedan pojas, jedan put, kojim Peking širi svoj utjecaj putem infrastrukturnih projekata diljem svijeta.
"Povijesni posjet definitivno će dati i povijesne rezultate", ocijenio je zamjenik kineskog šefa diplomacije Luo Zhaohui najavljujući prošli tjedan Xijev dolazak.
Međutim, posjet najvišeg kineskog gosta potaknuo je strah boraca za ljudska prava koji strahuju da će kineski projekt izazvati otimanje zemlje i štetu po okoliš, rekao je analitičar David Mathieson za agenciju dpa.
Nedovršeni projekt brane
S time u svezi agencija Reuters podsjeća na tisuće seljana nastanjenih na sjeveru Mjanmara uz kinesku granicu koji su prije deset godina protjerani sa svoje zemlje zbog gradnje brane vrijedne 3,6 milijarde dolara. Riječ je o nedovršenom projektu koji je podržavao Peking i dio je inicijative Jedan pojas jedan put.
Gradnja hidroelektrane Myitsone u državi Kachin prekinuta je 2011. godine nakon javne osude eksproprijacije zemljišta i upozorenja na štetu po okoliš, a što uključuje potapanje područja veličine Singapura.
Iako je projekt prekinut, seljanima nije dopušten povratak u njihove domove.
Otvoreno pismo desetak civilnih udruga iz Kachina objavljeno je uoči Xijeva posjeta s pozivom na trajno odustajanje od projekta.
Aktivisti planiranju u subotu pred kineskim veleposlanstvom u Yangonu održati prosvjede protiv "eksploatacije prirodnih izvora" Mjanmara, a to uključuje i projekt Myitsone.
Aung Soe Myint, aktivist koji se protiv gradnji brane, rekao je da bi Suu Kyi trebala dobro paziti na kineske ponude s obzirom na to da je u studenome očekuju izbori.
"Ako Aung San Suu Kyi pristane na to, bit će to njezino političko samoubojstvo", rekao je Aung Soe Myint.