GOTOVO 23.000 osoba umrlo je lani od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, što je skoro 37 posto ukupno umrlih, pokazali su preliminarni podaci objavljeni uoči Svjetskog dana srca, koji se obilježava 29. rujna, priopćila je Zaklada "Hrvatska kuća srca".
Pritom su vodeće dijagnostičke podskupine ishemijska bolest srca s udjelom od 12.4 posto i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od osam posto u ukupnom mortalitetu, kaže zaklada.
"U usporedbi s pretpandemijskom 2019., kad je od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.020 osoba, možemo govoriti o porastu broja umrlih koji nas zabrinjava", rekla je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.
Veća stopa smrtnosti od prosjeka EU
Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 pripada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka zemalja EU, koji iznosi 367,6/100.000.
U usporedbi sa susjednim državama, Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8), izjavila je voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Brkić Biloš.
Uz arterijsku hipertenziju, glavni je čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti povećana razina kolesterola u krvi, stoga zaklada poziva na provjeru kardiovaskularnog rizika te savjetovanje o prevenciji i ranom otkrivanju bolesti.
Upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca Davor Miličić naglasio je važnost edukacije i suradnje građana u prevenciji tih bolesti. Kao vrlo važne faktore istaknuo je uvažavanje liječničkih preporuka i usvajanje zdravih navika poput fizičke aktivnosti, lagane mediteranske prehrane i prestanka pušenja.
Zaklada organizira mjerenje arterijskog tlaka i kolesterola u ljekarni MandisPharm u City Centeru One West, u petak, 30. rujna te u subotu i nedjelju,1. i 2. listopada. Također, u subotu će održati i besplatnu radionicu oživljavanja.