PROŠLE su dvije godine otkako se ogromna santa leda, poznata kao A68, odvojila od Antarktike.
Sateliti upućuju na to da se najveći ledeni brijeg na svijetu okrenuo u vodama Weddellova mora u Južnom oceanu i da se trenutačno kreće prema sjeveru duž antarktičkog poluotoka.
Neko se vrijeme činilo da se ova zaleđena masa dugačka 160 kilometara zaglavila u dijelu plitkoga morskog dna pa je postojala opasnost da A68 postane najveći "ledeni otok" na svijetu.
No potom se nastavila kretati.
Antarktika pod velom zimskog mraka
"Za objekt težak trilijun tona A68 se čini prilično okretnim", kaže prof. Adrian Luckman sa Sveučilišta Swansea u Walesu.
"Godinu dana nakon što se zadržao blizu grebena od kojeg se otkinuo, A68 je sredinom 2018. upao u vrtlog u Weddellovu moru, oceansku struju koja se kreće u smjeru kazaljke na satu, a ona ga je zavrtjela za 270 stupnjeva i odnijela 250 km prema sjeveru", kazao je Luckman za BBC.
"Ovaj ledeni brijeg dugačak je 160 km, no širok je tek 200 metara pa iznenađuje činjenica da je zapravo pretrpio malo štete na dosadašnjem putu", kaže Luckman za BBC.
A68 se od ruba ledenog grebena Larsen C odvojio u srpnju 2017. Prof. Luckman od tada prati njegovo kretanje, koristeći europske satelite Sentinel-1. Dvije su ovakve svemirske letjelice. One nadlijeću ledeni brijeg svakih nekoliko dana.
Sateliti su opremljeni radarskim senzorima koji omogućuju da se vidi Zemljina površina bez obzira na vremenske uvjete i količinu svjetlosti. Trenutačno je Antarktika pod velom zimskog mraka.
I premda se A68 općenito držao prilično kompaktno, usput je izgubio veće dijelove leda. Jedan od njih je otpao s jednog njegova kraja ubrzo nakon što je brijeg nastao. A o njegovoj veličini svjedoči i potreba znanstvenika da mu nadjenu naziv A68b.
S otprilike aktualnih 13 km dužine i 5 km širine, ova santa leda kći sada se nalazi oko 110 km dalje u smjeru sjevera.
Je li ovo konačna sudbina ledenog brijega?
I poput mnogih ledenih brjegova iz Weddellova mora, A68 i A68b na kraju će biti istisnuti u antarktičku cirkumpolarnu struju koja će ih usmjeriti prema južnome Antarktiku, na put poznat kao "dolina ledenih brjegova".
Riječ je o kretanju vode i pratećih vjetrova koje je poznati znanstvenik Sir Ernest Shackleton iskoristio 1916. da bi pobjegao s Antarktike nakon što je u morskome ledu izgubio brod Endurance.
Shackleton je krenuo prema otoku Južna Georgija, gdje se blizu obale često mogu vidjeti veliki ledeni brjegovi. Zbog dubokog dna oni se nerijetko zaglave u plitkome kontinentalnom pojasu britanskih prekomorskih teritorija.
Je li ovo konačna sudbina A68 - usidrenje blizu Južne Georgije i otapanje na njegovu "groblju ledenih brjegova" - preostaje nam vidjeti, zaključuje prof. Luckman.