PAPA Franjo, koji za tri mjeseca ide u posjet Irskoj, nije se oglasio o subotnjem referendumu kojim se otvorio put legalizaciji pobačaja u ovoj zemlji, a nije želio odgovoriti ni na upite britanskog lista The Guardiana.
“Svjesni smo da se Irska promijenila. Doći će u Irsku da sluša”, komentirao je Papin dolazak irski primas i nadbiskup Armahga Eamon Martin na radiju RTE.
Dodao je kako se irska kultura promijenila, a ljudi udaljili od Crkve. Zahvalio je hrabrim ljudima koji su uložili velik napor u kampanji, ne spomenuvši kako je pro life pokret u Irskoj danas važniji nego ikad.
Martin je pojasnio i kako prema njegovom viđenju u današnjoj Irskoj postoje tri grupe ljudi: oni koji su duboko religiozni, nominalni ili kulturalni katolici, koji ne prakticiraju vjeru, te oni koji su odbacili vjeru i neprijateljski su raspoloženi prema njenom nauku.
Katolička crkva postaje manjinska u Irskoj?
Martin je rekao i kako Katolička crkva možda postaje manjinska u Irskoj, ali da ljudi rade na tome da njeni stavovi ne postanu nevažni.
Referendum je, prema njegovom mišljenju, potvrdio da Irska postaje zapadna liberalna demokracija, referirajući se na prihvaćanje pobačaja te referendum o istospolnim brakovima 2015. i o razvodu 1995. godine.
I nadbiskup Dublina Diarmuid Martin rekao je na nedjeljnom okupljanju u Maynoothu kako će “mnogi vidjeti rezultate referenduma kao pokazatelj da mnogi danas Katoličku crkvu u Irskoj doživljavaju ravnodušno i da ona ima marginalnu ulogu u stvaranju irske kulture”.
Otkrivanje seksualnog zlostavljanja djece od strane svećenika koje su zataškavali biskupi, kao i zastrašujućeg tretmana ranjivih žena u Magdaleninim praonicama, imalo je značajan utjecaj na opadanje crkvenog autoriteta i moći, piše The Guardian dodajući kako je znakovito što su crkveni vođe zauzeli “stražnja sjedala” po pitanju ovog referenduma, prepoznajući kako bi uplitanje u autonomiju odluke žena o vlastitom tijelu moglo biti kontraproduktivno. U tom smislu je posebno simbolična protestna gesta mlade žene koja je s Dublinskog dvorca izvikivala jedan od slogana irske borbe za legalizaciju pobačaja “Get your rosaries off our ovaries” (maknite svoje krunice iz naših jajnika).
S druge strane, Michael Nugent iz organizacije Ateisti Irske vidi referendum kao “pad katoličkog Berlinskog zida koji je držao pluralizam Irske u klopci zakona katoličkog irskog Ustava”, kako je rekao za The Guardian. “Referendum će promijeniti sve u odvajanju Crkve od države”, dodao je.
Gladys Ganiel, autorica “Transformacije postkatoličke Irske”, rekla je kako rezultat nije fatalni udarac za Katoličku crkvu, nego nastavak trenda odbijanja katoličkog nauka. “Možda ćemo svjedočiti liberalizaciji irskog katolicizma, što bi bilo dosta zdravo”, rekla je Ganiel.
Svećenik Joe McDonald iz Ballyfermota pokraj Dublina, autor knjige “Zašto irska Katolička crkva zaslužuje umrijeti”, koji je točno prognozirao ishod referenduma, rekao je: “Argumenti protiv abortusa su davno izgubljeni. Crkva je u potpunosti izgubila svoj moralni glas kao rezultat skandala koji su se nizali.”
No nakon subotnjeg referenduma, izglasavanje legalizacije abortusa ne znači automatsku primjenu u Irskoj.
"Može se sastaviti odredba u zakonu koja će regulirati prekid trudnoće"
Ono što slijedi je promjena Ustava te donošenje novog zakona.
Osmi amandman – članak 40.3.3. irskog Ustava kojim se zabranjuje pobačaj, bit će zamijenjen sljedećom klauzulom: “Može se sastaviti odredba u zakonu koja će regulirati prekid trudnoće.”
Irska vlada planira predložiti zastupničkom domu zakon koji omogućuje pobačaj na zahtjev do 12. tjedna trudnoće s periodom čekanja od tri dana. Između 12. i 24. tjedna abortus će biti moguć u slučaju fatalne abnormalnosti fetusa te ako postoji rizik za ženin život i ozbiljnu ugrozu zdravlja. Nakon 24. tjedna, pobačaj će biti moguć samo u slučaju fatalne abnormalnosti fetusa.
Premijer Leo Varadkar kazao je kako želi da se novi zakon donese do kraja godine.