Foto: Hina
PREDSJEDNIK Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je da je mišljenje Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju, prema kojemu je Šeparovićev doktorski rad zbog nepravilnog navođenja izvora "u najmanju ruku nekorektan", pravno nepostojeće.
Šeparović ističe da je riječ o staroj priči koju je protiv njega pokrenuo "osebujni profesor Miličić, za kojega njegovi kolege kažu da je samoproglašeni stručnjak za plagijate".
"Ja sam ga tužio pred Općinskim kaznenim sudom za klevetu i Općinskim građanskim sudom za naknadu štete. Ja sam taj svoj doktorat radio po svim standardima kako se to radi na Pravnom fakultetu, što je Pravni fakultet više puta potvrdio", kazao je Šeparović.
Dodao je da je svakog autora kojega je citirao označio fusnotom u kojoj je naveo autora, ime, prezime, njegova djela i stranice koje je citirao.
"Ni jedan autor protiv mene nije podnio prijavu, iako sam ih jako puno citirao. Protiv mene se ne vodi postupak ni na Fakultetu ni na Sveučilištu, što je Fakultet više puta potvrdio, a ono što se meni stavlja na teret je da te citate nisam stavljao u navodnike. Pravni fakultet je više puta potvrdio, usmeno i pismeno, da navodnici nisu propisani, da su propisani ja bih ih koristio, nije bilo nikakvog razloga da ih ja ne koristim", ustvrdio je Šeparović.
''Stari sukobi oko Obiteljskog zakona''
Navodi da je cijela priča plasirana još u vrijeme njegova reizbora za ustavnog suca, "gdje se to htjelo spriječiti, a inače je vezana i uz stare sukobe oko Obiteljskog zakona".
"Moram reći da me u početku sve jako nerviralo, a sada me ovo sve što se dešava počelo zabavljati pa će gospoda iz tog Odbora svoje umotvorine morati objasniti pred Državnim odvjetništvom i policijom", kazao je Šeparović.
Uvjeren je da je ''siva eminencija i mentor'' Odbora akademik Vlatko Silobrčić, "koji se trebao izuzeti jer je svjedočio u sudskom postupku gdje je rekao da uopće nije pročitao" Šeparovićev doktorat.
Ponovivši da mišljenje Odbora "nema pravnu važnost" Šeparović smatra da je važno da se zbog mogućeg plagijata protiv njega "ne vodi nikakav postupak ni na sveučilištu ni na fakultetu i da je doktorat izrađen po svim pravilima".
"Samozvani stručnjaci za plagijate me ne interesiraju i nadam se da će se sve što govorim i dokazati u sudskom postupku koji vodim protiv profesora Miličića", zaključio je Šeparović.
Dodao je da Županijski sud u Zagrebu, koji je ukinuo prvostupanjsku presudu u Šeparovićevu korist, nije ulazio u meritum, "niti je ičim doveo u pitanje utvrđenja prvostupanjskog suda da je profesor Miličić počinio kazneno djelo klevete".
Presuda ukinuta iz formalnih razloga
"Županijski sud je odluku ukinuo iz formalnih razloga jer smatra da je prvostupanjski sud počinio tri formalne pogreške. Prvo, moj status predsjednika Ustavnog suda, da li je on mene oklevetao kao Miroslava Šeparovića ili predsjednika Ustavnog suda. Drugo, da nije dobro obrazložio zašto je odbio jedan dokazni prijedlog obrane i treće, da nije dobro obrazložio tzv. izravnu namjeru. Dakle apsolutno nije ulazio u meritum i ničim nije doveo utvrđenje prvostupanjskog suda da je Miličić počinio kazneno djelo. Dakle ja očekujem da će prvostupanjski sud, u novom postupku, otkloniti te povrede formalne prirode na koje je ukazao Županijski sud i da će donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku, a ja ću svaku odluku poštivati", ustvrdio je Šeparović.
Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić potvrdio je Hini vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su citati u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića "u najmanju ruku nekorektni" čime je prekršio Etički kodeks.
"Radi s o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova", kaže se u mišljenju Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017., donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića.
Miličić u prijavi primljenoj 1. veljače i dopunjenoj 17. veljače 2017. smatra da je Šeparović prepisao, odnosno plagirao doktorski rad pod naslovom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske".
Odbor je ocijenio prijavu Vjekoslava Miličića djelomično osnovanom i utvrdio da je prijavljeni prekršio članak 8. Etičkog kodeksa u smislu nepreglednog i nepotpunog navođenja izvora, odnosno njegov stavak 3. u smislu "plagiranja - prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora" bez navođenja izvora.