Novi japanski ministar obrane Shinjiro Koizumi nedavno je javno pozvao na nabavu nuklearnih podmornica, što bi bio značajan strateški pomak za jedinu naciju koja je pretrpjela atomska bombardiranja i gdje je javno mnijenje i dalje duboko protiv nuklearnog oružja.
Vladajuća japanska koalicija koju čine Liberalno-demokratska stranka i Japanska inovativna stranka obvezale su se promovirati posjedovanje podmornica pokretanih izvorom energije sljedeće generacije i opremljenih vertikalnim lansirnim sustavom, za projektile dugog dometa.
Sada je pojašnjeno da se radi o nuklearnoj energiji i krstarećim projektilima. Nova japanska vojna doktrina, dosad izrazito obrambena, sada će uključivati i protunapadačke aktivnosti, odnosno dopušteni prijelaz iz pasivne u aktivnu obranu.
Ova promjena događa se postupno, a ključna prekretnica nastupila je u prosincu 2022. kad je vlada premijera Fumia Kishide usvojila tri nove strategije koje su potpuno redefinirale sigurnosnu i vojnu strategiju Japana.
Među ostalim, vlada je omogućila da Japan može napasti protivničke baze ako postoji neposredna prijetnja - primjerice, raketni napad iz Sjeverne Koreje.
Dozvoljeno je povećanje vojnog proračuna, koji je uvijek bio jedan posto BDP-a, za dvostruko do kraja 2027. godine.
Odobrena je nabava oružja dugog dometa, uključujući krstareće projektile, i ukinuta je zabrana izvoza smrtonosnog oružja.
Iako članak 9 japanskog ustava još uvijek formalno zabranjuje “vođenje rata”, interpretacija tog članka je promijenjena. Vlada koristi izraz „kolektivno pravo na samoobranu“, što znači da Japan može djelovati i ako nije izravno napadnut, nego su mu napadnuti saveznici, prvenstveno SAD.
No sve te promjene nisu se odmah vidjele u praksi, većina stanovništva i dalje želi da vojne snage budu isključivo obrambene, ali nova vlada ne želi čekati.
Ministar obrane Koizumi kaže kako su međunarodne okolnosti takve da stari principi jednostavno nisu dovoljni.
“Japan se nalazi na prijelomnici. Moramo se odmaknuti od ustaljenih praksi i stvoriti društvo koje odgovara novom dobu. Kada se prijetnje pretvaraju u stvarnost, može li naša samoobrambena snaga u potpunosti zaštititi našu zemlju? Iskreno govoreći, trenutna sposobnost nije dovoljna“.
Japanski dužnosnici redom navode kako Sjeverna Koreja ostaje trajna opasnost, Kina vojno jača, tenzije oko Tajvana i u Istočnom kineskom moru su stalne, a Rusija je nakon invazije na Ukrajinu pojačala vojnu prisutnost i na Dalekom istoku. Tu je važna i uloga američkog predsjednika Donalda Trumpa koji izravno potiče Japan na modernizaciju i širenje sposobnosti kako bi preuzeo veću ulogu u Indopacifiku.
Japanska vojska, punim imenom Japanske obrambene snage, već sada je jedna od najnaprednijih i tehnološki najrazvijenih vojski na svijetu. Prema Global Firepower Indexu za 2025., Japan je rangiran na 8. mjesto od 145 zemalja.
Druga su najjača snaga u Aziji, iza Kine, s naglaskom na pomorsku i zračnu moć. Aktivno osoblje čini 247.150 vojnika, u rezervi ih je 56.000. Služenje vojnog roka nije obavezno, no sada se razmišlja i o toj opciji.
Sanae Takaichi, koja je postala premijerka u listopadu 2025., najavila je kako će se cijeli proces maksimalno ubrzati jer se boji moguće kineske blokade Tajvanskog tjesnaca što bi po njenim riječima bila "situacija koja ugrožava japansko preživljavanje", a to bi, pak, omogućilo japansku intervenciju pod okriljem samoobrane.
Ovo je izazvalo žestoku reakciju Kine. „Japan u pokušaju da opravda svoje rastuće vojne ambicije, stvara neosnovane priče i grubo pretjeruje. Kina je izrazito nezadovoljna zbog toga", kazao je glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Jiang Bin.
Kineski predstavnici podsjećaju na povijest japanske agresije prema Kini i navode da Japan mora ozbiljno uzeti u obzir te lekcije umjesto da nastavlja putem koji Kina vidi kao povratak militarizmu.
Christopher B. Johnstone, voditelj azijskog odjela u Centru za međunarodne studije u Washingtonu kaže kako se u sjeni ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku događa najveća geostrateška promjena nakon drugog svjetskog rata. „Ovaj paket, ako se ostvari u cijelosti, potpuno će razbiti sve ono što je gradilo japansku politiku od 1947. godine. I to u okruženju koje se također nepredvidljivo mijenja”, rekao je.
Japanska vlada odbija sve kritike da se vraća imperijalističkoj politici, ali ne žele sami sebi smanjiti moguće opcije. Već u siječnju iduće godine kreće ažuriranje strategija, prioritet je uz vojnu komponentu integrirati ekonomsku sigurnost (poluvodiči, umjetna inteligencija, kibernetika) i ostvariti dublju suradnju s demokracijama u regiji.
Japan želi biti nositelj kolektivne sigurnosti u slobodnom i otvorenom Indopacifiku. Uz geopolitiku, problem u ostvarivanju plana će biti to što Japan ima veliki državni dug i demografske izazove (starenje stanovništva). Zanimljivo je da anketno pada protivljenje stanovništva nuklearnom oružju, sada već 40 posto Japanaca misli da zemlja treba imati nuklearno oružje.
Japan ima naprednu civilnu nuklearnu tehnologiju (reaktore, obogaćivanje uranija i proizvodnju plutonija), analitičari smatraju da je “latentna nuklearna sila”, odnosno zemlja koja ima tehničke kapacitete za izradu nuklearnog oružja relativno brzo, ugodinu dana, donese li se takva politička odluka.