Otzi, mumificirani muškarac koji je živio prije 5300 godina, a čije je tijelo pronađeno u Alpama 1991. godine, vjerojatno je bio tamnije puti, imao tamne oči i bio ćelav, sugerira nova studija.
Prva proučavanja trupla, poznatog i kao Ledeni čovjek, otkrila su genetske tragove istočnoeuropskih stepskih pastira koji su živjeli prije oko 4900 godina. No nova studija više ne podržava ovo otkriće.
Istraživači tvrde da je tehnologija napredovala od prve studije i da je puno više genoma drugih prapovijesnih Europljana potpuno dekodirano. To je omogućilo usporedbu Otzijevog genetskog koda s njegovim suvremenicima.
"Najtamnija boja kože zabilježena kod suvremenih europskih pojedinaca"
Znanstvenici su otkrili da među stotinama Europljana koji su živjeli u isto vrijeme kad i Otzi, i čiji su genomi sada dostupni, Ledeni čovjek ima više zajedničkog podrijetla s ranim anatolskim poljoprivrednicima nego s bilo kojim njegovim europskim suvremenikom.
"Analiza genoma otkrila je fenotipske osobine poput visoke pigmentacije kože, tamne boje očiju i muškog tipa ćelavosti koje su u oštrom kontrastu s prethodnim rekonstrukcijama da se radi o svjetloputom i poprilično dlakavom muškarcu sa svijetlim očima", rekao je Johannes Krause s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj.
"Međutim, mumija je tamnije puti i bez kose", dodao je. Antropolog Albert Zink, koautor studije i voditelj Istraživačkog instituta Eurac za proučavanje mumija u Italiji, rekao je da je "to najtamnija boja kože zabilježena kod suvremenih europskih pojedinaca".
"Ranije se mislilo da je mumijina koža potamnila tijekom njenog čuvanja u ledu, ali pretpostavlja se da je ono što sada vidimo zapravo uglavnom Otzijeva izvorna boja kože", rekao je i dodao da je ovo otkriće važno zbog pravilnog očuvanja mumije.
Bio je ćelav
Otzi je privukao svjetsku pozornost 1991. godine kada su ga otkrili planinari na 3210 metara nadmorske visine. Istraživači su rekli da je prethodni prikaz Otzija pogrešan u pogledu njegove kose.
Kao zreo muškarac, najvjerojatnije više nije imao dugu i gustu, već rijetku kosu. No prema studiji objavljenoj u Cell Genomicsu, njegovi geni ukazuju na predispoziciju za ćelavost. "Ovo je relativno jasan rezultat i također bi mogao objasniti zašto na mumiji nije pronađeno gotovo ništa kose", rekao je Zink.
Geni koji predstavljaju povećani rizik od pretilosti i dijabetesa tipa 2 također su pronađeni u genomu Ledenog čovjeka, ali oni se vjerojatno nisu manifestirali zbog njegovog zdravog načina života.