INDUSTRIJSKA proizvodnja u EU i eurozoni u listopadu je pala u odnosu na rujan, a smanjena je i u Hrvatskoj nakon blagog rasta u rujnu, pokazuju u srijedu podaci europskog statističkog ureda. Industrijska proizvodnja pala je u EU za 1.9 posto u odnosu na rujan, kada je prema revidiranim podacima porasla za 0.7 posto, pokazuju Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci.
U eurozoni je smanjena za dva posto, nakon revidiranog rujanskog rasta za 0.8 posto. U svim promatranim kategorijama proizvoda proizvodnja je pala, uz izuzetak netrajnih potrošačkih roba. Najviše je na oba područja na mjesečnoj razini pala proizvodnja energije, za 3.5 posto u EU i 3.9 posto u eurozoni, pokazuju tablice statističkog ureda.
Slijede trajne potrošačke robe s padom proizvodnje od 1.5 posto u EU i 1.9 posto u eurozoni. Proizvodnja intermedijarnih roba pala je 1.2 posto u EU i 1.3 posto u eurozoni.
Najskromniji pad zabilježen je u proizvodnji kapitalnih dobara, i to za 0.6 posto u oba područja. Izuzetak su netrajna potrošačka dobra, čija je proizvodnja blago porasla, odnosno za 0.2 posto u EU i za 0.3 posto u eurozoni.
Najveći pad u Irskoj
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u listopadu na mjesečnoj razini smanjena industrijska proizvodnja u Irskoj, za 10.7 posto. Eurostat napominje da irski statistički ured trenutno analizira metodologiju sezonske prilagodbe. Slijedi Luksemburg s padom proizvodnje u listopadu za 4.4 posto u odnosu na mjesec ranije, a blizu je i Češka, gdje je ona smanjena za 3.7 posto, navodi se u izvješću.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1.4 posto u odnosu na rujan, kada je porasla za 0.4 posto, pokazuju Eurostatove tablice. Rast industrijske proizvodnje ostvaren je u Slovačkoj i Litvi, za 1.3 posto i 1.1 posto. Slijede Grčka i Austrija s rastom od 0.5 odnosno 0.2 posto, navodi se u izvješću statističkog ureda.
Stagnirala je samo industrijska proizvodnja u Latviji. Eurostat ponovno nije raspolagao samo podacima za Cipar.
Rast proizvodnje netrajnih i kapitalnih roba
U odnosu na prošlogodišnji listopad industrijska proizvodnja porasla je u EU za 3.7 posto, posustavši u odnosu na revidirano 5.8-postotno povećanje u rujnu, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci statističkog ureda.
U eurozoni je porasla 3.4 posto, nakon 5.1-postotnog povećanja u rujnu, prema revidiranom podatku. Dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini ostvaren je u proizvodnji netrajnih potrošačkih roba, od 11.4 posto na razini Unije i od 10.5 posto u eurozoni.
Blizu je i kategorija kapitalnih dobara, s rastom proizvodnje za 9.9 posto u EU i za 9.2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute. U svim ostalim promatranim kategorijama roba proizvodnja je smanjena, predvođena energentima, s padom za devet posto u Uniji i 8.7 posto u eurozoni u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Slijedi proizvodnja intermedijarnih roba, s padom od 2.5 posto u EU i 2.9 posto u eurozoni. Najblaži pad zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih roba i iznosio je 0.8 posto na razini Unije i svega 0.1 posto u eurozoni.
Irska s najvećim rastom na godišnjoj razini
Irska je prednjačila rastom proizvodnje na godišnjoj razini, koji je u listopadu iznosio 53.2 posto u odnosu na isti mjesec lani. Slijede Danska i Malta, s rastom proizvodnje od 10.7 posto odnosno 7.2 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu prema kalendarski prilagođenim podacima blago smanjena, za 0.3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2.2-postotnog rasta u rujnu. Najviše je u listopadu na godišnjoj razini pala proizvodnja u Estoniji, za 5.8 posto. Slijede Luksemburg i Belgija, s padom proizvodnje za 3.8 posto odnosno 2.8 posto.