Screenshot: N1
DAVOR Huić, izvršni direktor udruge poreznih obveznika Lipa izjavio je kako je Hrvatska u malom krugu zemalja koje su najzaduženije, u kojima je omjer javnoga duga prema BDP-u najviši.
Huić se osvrnuo na financijsku situaciju i probleme koji se nalaze pred novom Vladom, koja još nije formirana.
"Javni dug nije nepoznata brojka, ono što smo mi kao udruga napravili jest da smo ga gurnuli u fokus. Javni dug je problem zato što brzo raste'" kazao je Huić.
"Zaustaviti rast javnog duga i smanjiti na maksimalno tri posto"
Dodao je kako je s 45 posto udjela u BDP-u javni dug narastao na 90 posto udjela.
"Usporava rast i povećava rizik da nećemo moći financirati svoje obveze. Kamate koje plaćamo na taj kredit su visoke i opterećuju hrvatski proračun. To je jedan od prvih problema koje Vlada treba riješiti". objasnio je Huić, dodajući kako je prvi cilj zaustaviti rast javnoga duga i smanjiti deficit na 1,5 ili 2, maksimalno 3 posto.
Iduće godine kaže na naplatu dolazi veliki dio duga, koji ćemo morati refinancirati što će biti izuzetno teško i skupo.
"Karamarko je rekao da treba smanjiti deficit za 4,5 milijarde kuna. Naše su procjene na tom tragu. Cilj je smanjiti rashode, a da istovremeno ne smanjujete kvalitetu javnih usluga, da se ne poremeti socijalna ravnoteža i da se ne uništi ekonomski rast, odnosno da se on zadrži. Jedino ekonomski rast nas može izvući iz ove situacije, jer on osigurava punjenje proračuna i u konačnici izlazak iz krize. Vjerojatno će se morati smanjiti plaća zaposlenih u javnom sektoru, vjerojatno se neće dirati socijalni okviri i mirovine" smatra Huić.
"Imamo tempiranu bombu u mirovinskom stupu"
Upozorio je kako sedam godina imamo deficit koji je veći od 5 posto. što je tvrdi neodrživo.
Osvrnuo se i na ideju Ivana Lovrinovića iz Mosta, kad je u pitanju mirovinski sustav.
"Peticija je bila protiv ukidanja drugoga mirovinskog stupa. Dva su problema. Ustavnopravni problem privatnoga vlasništva, u kojemu se dira u štednju i novac građana, koji je privatno vlasništvo, a usto je to kratkoročna mjera. Tu ste obvezu samo pomaknuli u budućnost. Individualiziranu ste štednju koja se trebala iskoristiti ubuduće, iskoristili sad. Mi ne računamo ukupan trošak budućih obveza koje su ogromne. Hrvatska stari, demografska slika je loša, broj ljudi koji se koriste proračunom je velik, dugoročno imamo tempiranu bombu u mirovinskom stupu. Nacionalizacija toga bilo bi kratkoročno rješenje, ali dugoročno ne", objasnio je Huić.
Osvrnuo se Huić i na činjenicu da bi u novoj Vladi trebalo biti dosta ljudi s iskustvom iz korporativnoga svijeta i svijeta biznisa.
"Ja mislim da je hendikep ako nemate iskustva u realnom sektoru, u biznisu. I mandatar i mogući ministar financija Zdravko Marić imaju to iskustvo", kazao je Huić.
"Prvo prolazno vrijeme Vlada ima dva mjeseca"
Na pitanje može li Vlada ukinuti parafiskalne namete, koji se izdvajaju iz plaća, i tako olakšati proračun, Huić je jasnoga stava.
"Država od poreza na dobit ubire oko 5,5 milijardi kuna godišnje. Isti taj iznos dobiva i kroz parafiskalne namete. Taj je teret ozbiljan i treba se adresirati. Ne može se napraviti preko noći. Puno parafiskalnih nameta su dio financiranja brojnih agencija i javnih ustanova. Prošla je Vlada to počela rješavati, a mislim da će i nova Vlada to činiti. Treba smanjiti parafiskalne namete, ali i urediti regulatorne namete. Treba olakšati poslovanje u Hrvatskoj, koje je jako komplicirano', smatra Huić.
Što se tiče rokova za novu Vladu, stvar je jasna.
"Prvo prolazno vrijeme koje Vlada ima su 2 mjeseca, koja su potrebna da složi proračun i da ga Sabor odobri. Drugo je za 6 mjeseci ili godinu dana. Prvi rezultat bi trebao biti povećanje kreditnog rejtinga", zaključio je Huić.