Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), uz podršku još 12 zdravstvenih organizacija, predstavila je u Hrvatskom liječničkom zboru prijedlog velike reforme hitne medicine. Dokument donosi niz dubinskih promjena kojima bi hitna medicinska skrb postala dostupnija, brža i sigurnija, a uvjeti rada održivi za liječnike, medicinske sestre i tehničare koji već godinama rade u neodrživim uvjetima.
Prema podacima HUBOL-a, u hrvatskim bolnicama je predviđeno više od 220 specijalista hitne medicine, a stvarno ih radi tek 21. Takvi omjeri, upozoravaju liječnici, najbolje pokazuju stanje sustava koji se godinama pokušava krpati parcijalnim rješenjima.
“Hitna medicina je postala ogledalo urušavanja zdravstvenog sustava”, poručila je predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit. “Nedostatak educiranog kadra, preopterećenost timova, nasilje nad djelatnicima, neujednačeni standardi i sve veći broj intervencija zbog teško dostupne primarne skrb, to su problemi koje više nije moguće sanirati privremenim mjerama.”
Nakon usuglašavanja prijedloga reforme sa svim partnerskim organizacijama – liječničkim i sestrinskim komorama, sindikatima, stručnim društvima i Koalicijom udruga pacijenata – HUBOL je dokument 13. listopada poslao Ministarstvu zdravstva. Umjesto sastanka, stigao je odgovor da Ministarstvo osniva svoju radnu skupinu i traži dodatna objašnjenja metodologije rada.
Ključ prijedloga je reorganizacija sadašnjih OHBP-ova u Centre za hitnu medicinu (CHM). Novi naziv, poručuju, jasno definira djelatnost i uklanja dosadašnju zabunu da je riječ tek o prijamnom odjelu.
Predloženi model donosi: jedinstvenu trijažu u svim bolnicama, jasne protokole i definirane kadrovske standarde, obveznu hospitalizaciju indikiranih pacijenata unutar osam sati, maksimalno 24 sata opservacije, sanitetski prijevoz i otpust 24/7
Takav ustroj trebao bi smanjiti gužve, ubrzati protok pacijenata i omogućiti učinkovitiji rad.
Posebna pažnja posvećena je izvanbolničkoj hitnoj medicini. Novi model predviđa snaženje T2 timova (vozač + dvije medicinske sestre/tehničara) koji bi intervenirali samo u hitnim stanjima.
Na otocima i u područjima udaljenim više od 80 kilometara od bolnice predlaže se stalna ambulanta hitne medicine s dvama T1 timovima i dvjema medicinskim sestrama, od kojih je jedna specijalistica hitne medicine.
Cilj je rasteretiti bolnice, ubrzati reakciju na terenu i racionalno koristiti ionako oskudan kadar.
Velik dio intervencija hitne službe zapravo proizlazi iz nedostupne primarne zdravstvene zaštite, navode. Zato se predlaže: smanjenje administrativnog opterećenja obiteljskih liječnika, bolja dijagnostika u domovima zdravlja, telemedicina, zapošljavanje dodatnih administrativnih djelatnika
Reforma predviđa i potpuno novi model palijativne skrbi, više mobilnih timova, bolničke odjele, hospicije i Nacionalni centar za palijativnu medicinu.
Više od 70% radnih mjesta specijalista hitne medicine trenutačno je prazno. HUBOL predlaže: skraćenje radnog tjedna na 32 sata, povećanje koeficijenata, beneficirani radni staž, kontinuiranu edukaciju, subspecijalizacije, uvođenje kolegija "Hitna medicina“ na sve medicinske fakultete
Centri hitne medicine već godinama su poprišta učestalih incidenata i napada. Zato se traži: obvezna zaštitarska služba, videonadzor i kontrolirani ulazi, edukacija o deeskalaciji sukoba, psihološka podrška djelatnicima
“Hitna medicina više se ne smije tretirati kao improvizirani servis za sve probleme sustava”, zaključila je Ivana Šmit. “Ovo je sustavan, izvediv prijedlog temeljen na stvarnim potrebama pacijenata i struke.”
HUBOL smatra da bi predloženi model donio koristi cijelom društvu: pacijentima bržu i kvalitetniju skrb, zdravstvenim djelatnicima sigurno i održivo radno okruženje, a državi sustav hitne medicine primjeren 21. stoljeću.