Hoće li snijeg, bake i "white trash" danas spasiti Hillary Clinton?
NEOČEKIVANO hladno vrijeme i snijeg su danas pogodili područje Marylanda, Virginije i Washingtona i to upravo na dan preliminarnih izbora na kojima se Hillary Clinton i Barack Obama bore za titulu predsjedničkog kandidata američke Demokratske stranke.
Loše vrijeme bi se moglo odraziti na odziv te tako prirediti neugodno iznenađenje Baracku Obami koji je smatrao kako bi nakon subote mogao ponoviti još jedan "hat trick" i potući donedavno neprikosnovenu bivšu Prvu damu te tako zadati još jedan, možda čak i smrtni udarac, njenoj izbornoj kampanji.
Obami bi, naime, daleko više odgovarao visoki odziv, s obzirom na to da je stekao velike simpatije među biračima koji obično ne odlaze na izbore. Nizak odziv, pak, bolje odgovara Hillary Clinton koja se oslanja na godinama građenu stranačku mašineriju, kao i snažnu podršku među siromašnim, neobrazovanim ženama starije dobi.
U dvije države - Marylandu i Virginiji - te federalnom Distriktu Kolumbija - koji pokriva američki glavni grad - Obama uživa prilično solidnu prednost u anketama, ali i u biračkom tijelu, čiji veliki dio čine crnci, ali i dužnosnici federalne vlade koji rade u Washingtonu, a u pravilu su bolje stojeći i liberalno nastrojeni.
S druge strane, analitičari su na temelju anketa već jednom bili otpisali Hillary Clinton, ali ih je ona iznenadila u New Hampshireu. Stoga su prognoze ovaj put mnogo opreznije, pa se spominje mogućnost da Hillary Clinton izbjegne poraz u Virginiji. U toj je državi udio crnaca nešto manji, a u jugozapadnim dijelovima postoji relativno siromašna ruralna bijela populacija za koju stožer Clinton ovih računa da bi se izjasnila protiv Obame.
Ne prepuštajući ništa slučaju, aktivisti Hillary Clinton su se usredotočili na pridobijanje crnkinja, nastojeći ih uvjeriti da im je bolje da kao žene daju glas ženi nego crnkinje jednom crncu. Neki time tumače smjenu na čelu izborne kampanje koje je preuzela crnkinja Maggie Williams. Iako je Steven Ybarra, jedan od vodećih hispanoameričkih demokrata, žestoko kritizirao taj potez - koji bi mogao nauditi Prvoj dami na preliminarnim izborima u Teksasu 4. ožujka - dio analitičara vjeruje kako se u Virginiji taj rizik isplati, odnosno kako je sada daleko važnije zaustaviti Obamin niz pobjeda.
S druge strane, ukoliko Obama postigne ono što svi danas od njega očekuju, Hillary Clinton bi mogla početi zaostajati za njim po broju delegata, i to čak nakon što se u te delegate računaju tzv. superdelegati - dužnosnici koji su automatski stekli status delegata kao kongresnici, senatori, guverneri i sl. Sklonost demokratskih birača da se priključe pobjedniku je već sada učinila prilično izvjesnom Obaminu pobjedu 19. veljače u Wisconsinu, državi koja se sve donedavno držala uporište Hillary Clinton.
Hillary Clinton je javno otpisala, odnosno dala do znanja da važnima ne smatra sve izborne okršaje do onih 4. ožujka u Teksasu i Ohiou - velikim državama koje daju veliki broj delegata, a u kojima Hillary ima prednost pred Obamom. Međutim, i u tim državama se ta prednost počela topiti, pa čak i među Hispanoamerikancima u Teksasu - pripadnicima iste skupine koja joj je donijela pobjedu u Kaliforniji.
Međutim, čak i ako Hillary sezonu preliminarnih izbora i stranačkih zborova završi s manje delegata od Obame, to ne znači da će odustati od nominacije. Naime, na samoj konvenciji bi Hillary mogla zatražiti da delegati izabrani u Michiganu i Floridi - gdje je glatko pobijedila - na konvenciji ponovno dobiju pravo glasa koje je oduzeo Demokratski nacionalni odbor kao kaznu tamošnjim stranačkim organizacijama zbog prijevremenog održavanja preliminarnih izbora. Ukoliko se taj zahtjev ispuni, nije teško zamisliti da bi se mnogi od Obaminih birača, ali i veliki dio američke javnosti osjećao prevarenim, odnosno da bi konvencija u Denveru mogla završiti kao znamenita konvencija u Chicagu 1968. koju su obilježili nasilni prosvjedi mladih radikala.
D.A.
Foto: AFP