PO PISANJU arapskih novina Al Seyassah, prošlotjedni dogovor koji su pod ravnanjem glavnog tajnika Arapske lige Amra Mousse, skoro postigle sukobljene libanonske frakcije, srušilo je pismo koje je vrhovnom vođi Hezbollaha, Hassanu Nasrallahu, poslao iranski veleposlanik u Damasku, Hassan Akhtari.

Amr Moussa je krajem prošlog tjedna došao u Libanon, u sklopu misije rješavanja libanonske političke krize, za koju mu je mandat dala Arapska liga. AL je pretprošli vikend održala izvanrednu sjednicu na kojoj je prvi puta uputila kritiku Siriji zbog njenog uplitanja u libanonska pitanja. Tada je odlučeno da će Moussa otiči u Libanon i pokušati dogovoriti kompromis između antisirijske većine i prosirijske manjine u parlamentu i vladi.

Dogovor je bio na rubu ostvarenja, ali onda su se u Damasku susreli Akhtari i sirijski general Mohamed Nasif, čovjek zadužen za kontakte s Hezbollahom. Njih dvojica su zaključili da im kompromis ne ide u korist i da je vrijeme na strani prosirijske manjine vođene Hezbollahom. Uzevši u obzir predstojeće predsjedničke izbore, na kojima se želi osigurati da će i sljedeći predsjednik biti prosirijski, Akhtari i Nasif su odlučili da im kompromis, čak i u trenutku u kojem je antisirijska većina spremna dati ustupke, nije u interesu. Stoga je Hezbollah (koji radi što mu se naredi iz Sirije i Irana) dobio Akhtarijevo pismo i dogovori su propali, a razočarani Moussa je u ponedjeljak napustio Libanon.

Akhtari i Nasif su također zaključili da počinju ubirati plodove svoje politike na Bliskom istoku, posebno u Libanonu i Palestini. Akhtari je izrazio zadovoljstvo time što je Iran postao regionalna sila i time što su zaljevske zemlje dobro prihvatile najavu admirala Alija Shamkhanija, glavnog vojnog savjetnika iranskog Vrhovnog vođe ajatolaha Khamaneija, o tome kako će Iran na mogući napad SAD-a odgovoriti bombardiranjem cijelog Perzijskog zaljeva. Nasif je također napomenuo kako će rješavanje libanonske krize "morati ići kroz vrata Damaska", što je jedna od fraza koje Sirijci stalno ponavljaju.

Sirija, koja je 2005., nakon izbijanja Revolucije cedrova, potaknute ubojstvom tadašnjeg premijera Rafika Haririja, morala prekinuti gotovo 30 godina vojnog prisustva u Libanonu, još uvijek ne priznaje punu suverenost te male zemlje, koju praktički smatra svojom provincijom. Nakon napuštanja Libanona, sirijski predsjednik Bahsar al-Assad je rekao kako ovime prestaje vojna okupacija, ali se nastavlja tajno djelovanje. To se vrši na brojne načine, od kojih je jedan Hezbollahovo opstruiranje vlade, a drugi djelovanje terorističkih skupina kao što je Fatah al-Islam. Iran, Hezbollahov glavni financijer, također vidi Libanon kao bitno mjesto preko kojega se može širiti utjecaj na ostatak regije. 

J.D.