GLOBALNO jačanje svijesti o nužnosti održivog razvoja, uslijed ekološke krize s kojom se svijet suočava, otvara pitanje kako Hrvatska stoji po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije.
Hrvatska elektroprivreda je ove godine pokrenula niz projekata u sklopu ciklusa ulaganja u obnovljive izvore energije. Te investicije trebale bi doprinijeti realizaciji nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike, usklađene s politikama EU-a i Globalnim ciljevima održivog razvoja. Dakako, za HEP su ta ulaganja važna ne samo zbog jačanja održivog i fleksibilnog proizvodnog portfelja, već i zbog jačanja svog tržišnog položaja u Hrvatskoj i na susjednim tržištima.
Najvažniji obnovljivi izvori
HEP grupa se u razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, koji se temelji se na četiri glavna segmenta, a prvi među njima je nastavak revitalizacije hidroelektrana. Naime, one i nadalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a.
Kako doznajemo, u revitalizaciju hidroelektrana uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od trećine sredstava.
Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj / HE Senj2. Razmatra se i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu. Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a, a to je izgradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.
Na fotografiji: Sunčana elektrana Kaštelir
Četvrti stup obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin, prvenstveno na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku. Novi blok u Elektrani-toplani Zagreb imat će 150 MW električne i 114 MW toplinske snage.
Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta, računaju, veća od 25 posto. Ovdje treba primijetiti da, iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.
1.500 MW nove snage
U svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira ukupno dobiti 1.500 MW nove snage.
Štoviše, realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj bez poticaja
Od navedenih 1.500 MW polovina se odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Do kraja 2023. godine HEP će u sunčane elektrane uložiti 750 milijuna kuna što omogućava izgradnju prosječno 20 MW godišnje. Novoinstalirana snaga sunčanih elektrana udvostručit će se u idućem razdoblju, od 2024. do 2030. godine. HEP trenutačno u pogonu ima jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, a u izgradnji Sunčanu elektranu Vis, priključne snage 2,7 MW. Uskoro počinje izgradnja Sunčane elektrane Vrlika Jug, priključne snage 2,1 MW i Sunčane elektrane Cres, snage 6,5 MW.
Na fotografiji: Sunčana elektrana Cres - vizualizacija
Sve navedene elektrane, osim SE Kaštelir, proizvodit će električnu energiju prema potpuno komercijalnim uvjetima, bez ugovora o otkupu po poticajnoj cijeni.
I prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, priključne snage 58 MW, koja je pripremljena za izgradnju, bit će prva vjetroelektrana u Hrvatskoj bez poticaja. Očekivana godišnja proizvodnja VE Korlat od 170 GWh, što iznosi oko jedan posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava ili, primjerice, za opskrbu svih poslovnih potrošača (kupaca iz kategorije poduzetništva) na području Zadarske županije. Izgradnja VE Korlat započela je u lipnju ove godine, a početak redovnog pogona planiran je za kolovoz 2020. godine. Vrijednost ukupne investicije iznosi 500 milijuna kuna.
Na fotografiji: Radovi na izgradnji vjetroelektrane Korlat
Uz izgradnju vjetroelektrane, HEP na lokaciji Korlat priprema i projekt izgradnje sunčane elektrane snage čak 75 MW. Korlat će tako po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore elektrana (vjetar i sunce) biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.
Spomenuti projekti realiziraju se suradnjom sa širokim spektrom dionika - kako sa županijama, gradovima i općinama, tako i s poduzetnicima, domaćim proizvođačima opreme za elektroenergetska postrojenja. Potencijal takve suradnje je već dokazan, pa ne čudi da je HEP početkom ove godine objavio novi poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE.
Na fotografiji: Vizualizacija vjetroelektrane Korlat
Kad je riječ o projektima u razvoju, HEP je najavio da će realizirati sve financijski isplative projekte koji će zadovoljiti energetske, ekonomske i okolišne kriterije, a dosadašnji tijek javnog poziva, doznajemo, već je ukazao na značajan interes jedinica lokalne samouprave i privatnih investitora.
Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.