TOMISLAV KARAMARKO bi u Kninu, na Dan domovinske zahvalnosti 5. kolovoza ove godine, trebao objaviti kandidaturu za predsjednika HDZ-a. Informacija nam je potvrđena iz više izvora unutar HDZ-a. Unutarstranački izbori u HDZ-u, prema posljednjim informacijama, predviđaju se za svibanj sljedeće godine, a uz Karamarka i Andreja Plenkovića očekuje se da u borbu za vrh te stranke uđu i Miro Kovač te Davor Stier.
Podsjetimo kako je Karamarkov dug politički život bio obilježen aferama, a na kraju su mu presudile ona za sukob interesa, odnosno afera Konzultantica, te činjenica da 2016. godine nakon sukoba s Mostom nije uspio presložiti vladajuću parlamentarnu većinu.
Karamarkova ostavka s mjesta potpredsjednika vlade Tihomira Oreškovića uslijedila je zbog odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je tada vodila Dalija Orešković, da je Karamarko - zbog iznošenja stavova i prijedloga kojima se zalagao za povlačenje Hrvatske iz arbitraže koja se vodi između RH i MOL-a, osobito na sastanku Vijeća za suradnju održanom 5. svibnja 2016. između predstavnika Domoljubne koalicije i Mosta - bio u sukobu interesa prema članku 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Probudio se nakon Istanbulske konvencije
Zaključeno je kako su na Karamarka mogli utjecati osobni i privatni odnosi između njega i savjetnika MOL-a Josipa Petrovića koji je istovremeno imao poslovni odnos s Karamarkovom suprugom Anom Šarić.
Nakon te odluke povukao se iz vlade. Isto tako, 21. lipnja podnio je ostavku jer nije uspio formirati saborsku većinu, kao što je to obećao stranci.
Iako je samo tri mjeseca prije, u travnju 2016. godine, Karamarko pobijedio na unutarstranačkim izborima dobivši kao jedini kandidat za šefa stranke 92.276 glasova, počela je pobuna unutar HDZ-a koju je predvodio europarlamentarac Andrej Plenković. Na izvanrednim stranačkim izborima u srpnju te godine Andrej Plenković izabran je za novog šefa stranke. Karamarko se nakon toga potpuno povukao iz političkog života.
Probudio se u ožujku prošle godine kada je objavio da "Istanbulska konvencija duboko poništava kršćanske korijene hrvatskog bitka". Na društvenim mrežama javljao se rijetko, tek da bi obilježio neke važne državne obljetnice ili spomenuo "žrtve stradanja na Bleiburgu". A onda je krajem prošle godine prvi put spomenuo svoj povratak.
"Dobar je strah od Boga dan!"
"Čini se da sam ja za sve kriv samo zato što se određeni gremiji boje moga aktivnog uključivanja u politiku nakon više od dvije godine političke izolacije. Ako je tome tako, mogu im samo poručiti: Dobar je strah od Boga dan!", napisao je Karamarko krajem studenog 2018. godine, a njegov status lajkalo je preko tisuću i pol ljudi.
No pravi preokret bila je odluka Ustavnog suda koji je, nakon što su Upravni i Visoki sud potvrdili odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za Karamarka, odlučio da se ta odluka vraća na ponovno postupanje.
"Ovom pravednom presudom Ustavnog suda Republike Hrvatske, rješenje Povjerenstva za sukob interesa glede mog slučaja postalo je nevjerodostojno, postalo je nepravomoćno, čime su načelno prestali egzistirati svi formalni razlozi zbog kojih sam bio prisiljen dati ostavke na sve političke dužnosti. Bit ću potpuno miran i sretan teka kada niži Upravni sud na ponovljenom ročištu donese pravorijek u pravednom i poštenom procesu koje mi jamči Ustav Republike Hrvatske. Tada će i načelo pravednosti i pravdoljubivosti biti u potpunosti ispunjeno", napisao je Karamarko prije dvadeset dana, a njegov status imao je preko 2 tisuće lajkova.
Afera SMS
No Karamarka i dalje prate afere. Posljednja je vezana za aferu SMS. Tako je objavljena informacija da je Franju Vargu, čovjeka kojeg USKOK sumnjiči da je lažirao SMS-ove za Zdravka Mamića, s nekad najmoćnijim čovjekom hrvatskog nogometa spojio upravo bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
U prosincu prošle godine Karamarko je ispitan u USKOK-u, a odgovarao je na pitanja kada i zašto je upoznao informatičara Franju Vargu, kojeg se sumnjiči za falsificiranje SMS-ova za pojedince unutar HDZ-a, ali i za potrebe obrane Ivice Todorića i Zdravka Mamića, te koja je u svemu tome uloga Milijana Brkića.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.