KOMORE u Hrvatskoj svojevrsna su država u državi. Zakon nalaže članovima da plaćaju članarinu koja se većinom kreće od 60 do 100 kuna mjesečno. Ako oni to ne žele platiti, prijeti im gubitak licence, a dio tog novca odlazi na visoke plaće šefova istih tih komora.
Građanska inicijativa Psihološko proljeće pokušala skupiti podatke o plaćama šefova komore
Sve navedeno samo je jedan dio problema s komorama u Hrvatskoj. Građanska inicijativa Psihološko proljeće već godinama nastoji poslovanje komora učiniti transparentnijim. O tome koliko to nije jednostavan zadatak govori i činjenica kako su prije tri godine zatražili podatak o plaći sad već bivše predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestara.
>>Komora medicinskih sestara 3 godine odbijala otkriti plaću šefice. Sad je objavljena
>>Komore skrivaju plaće svojih čelnika. Prijete i prijavljuju sve koji ih prozovu?
Naime, željeli su skupiti podatke o plaćama čelnih ljudi preko 20 strukovnih komora. Hrvatska komora medicinskih sestara njihov je zahtjev uporno odbijala.
Njihov zahtjev Komora je okarakterizirala kao javno sramoćenje te omalovažavanje komora i njihovih čelnika, javlja Telegram. Domagoj Švegar, član Psihološkog proljeća, žalio se Povjereniku za informiranje. Komora je nekoliko puta odbila postupiti po rješenjima Povjerenika. Na kraju je podigla upravnu tužbu protiv rješenja Povjerenika, koju su očito izgubili jer je Švegar dobio traženi podatak.
Radi se o godišnjem iznosu bruto II plaće od 413 tisuća kuna. Na mjesečnoj razini to je oko 34 tisuće kuna bruto, ili ugrubo oko 20 tisuća kuna neto. Za takav iznos medicinska sestra radi nekoliko mjeseci. U međuvremenu je predsjednica Komore, čija je plaća tek sada objavljena, otišla u mirovinu.
GI Psihološko proljeće u 2019. želio je skupiti podatke o plaćama čelnih ljudi preko 20 strukovnih komora. To je zadnje takvo istraživanje o ovoj temi, o kojoj je Index te 2019. i pisao.
U 11 mjeseci šefu Hrvatske komore inženjera građevinarstva isplaćeno preko 450 tisuća kuna
U razdoblju od 1.1.2018. do 23.11.2018. šefu Hrvatske komore inženjera građevinarstva bilo je isplaćeno 451.020,90 kuna bruto. Uz to mu je za ostale troškove kao što su dnevnice, avionske karte, hotelski smještaj, prijevoz s posla i na posao bilo isplaćeno još 48.326 kuna.
Tolika mu je plaća isplaćena novcem svih inženjera građevinarstva, njih 6591, koji su prisiljeni plaćati članstvo dotičnoj komori svaki mjesec. Nakon šefa Komore inženjera građevinarstva, najbolje zarađuje šef Hrvatske liječničke komore, koji je u 2018. zaradio honorar u bruto iznosu 279.820,14 kuna.
Slijede šef Hrvatske komore inženjera elektrotehnike s honorarom od 182.348 kuna bruto, šef Hrvatske komore arhitekata čiji je prošlogodišnji honorar iznosio 137.699 kuna bruto te šef Hrvatske psihološke komore s honorarom od 77.898 kuna bruto.
Pravnica GI Ivana Zelić: Komore su one koje najviše spore pravo na pristup informacijama
Na ovu temu popričali smo s pravnicom GI Psihološko proljeće Ivanom Zelić.
"Inicijativa Psihološko proljeće počela je 2018. i to poprilično spontano. Počelo je sve na inicijativu Domagoja Švegara, psihologa. Zato se i zove Psihološko proljeće. Švegar je zajedno s još troje kolega, Natašom Ivanković, Draganom Vuletinom i Ivicom Milanjom počeo preispitivati poslovanje Hrvatske psihološke komore.
Priča se proširila na sve strukovne komore, a problem je nastao kad smo počeli slati upite u vezi plaća čelnika tih komora.
Neke komore su brzo odgovorile, a neke su bile uporne u tome da podatke sakriju, neki slučajevi su završili na Visokom upravnom sudu. U izvješću Povjerenika za informiranje za 2021. godinu stoji zanimljiv podatak da su komore, od svih tijela javne vlasti, one koje pokreću najviše upravnih sporova u vezi prava na pristup informacijama", govori ona.
"Njihova pravna objašnjenja su suluda"
Dodaje da je slučaj s Hrvatskom komorom medicinskih sestara najekstremniji.
"O tome smo pisali i nekoliko članaka, a način na koji oni opetovano argumentiraju zašto ne žele ustupiti podatke je s pravne perspektive sulud. Visoki upravni sud je zauzeo stav da se radi o javnim sredstvima, jednostavno parafiskalnom nametu te smo na kraju, evo, došli do podatka.
Mi smo podatak o plaći predsjednice zatražili 2019. godine, a ona je iste godine otišla u mirovinu i od tada imaju novog predsjednika. Ali i ovo govori o cirkusu na hrvatski način. Mi kao društvo nećemo naprijed dok ne osvijestimo koliko je bitna transparentnost poslovanja svih pravnih osoba s javnim ovlastima", dodala je.
"Vi morate prisilno biti član komore, to je osnova problema. Morate to po zakonu. Kad smo veliko istraživanje radili za 2019. godinu, obuhvatili smo 24 komore. Mi smo se bavili sa strukovnim komorama. Tome pridodajte obrtničku, poljoprivrednu i gospodarsku komoru. U međuvremenu se osnovala i Hrvatska psihoterapeutska komora", govori.
"Oni sami odlučuju o plaćama, sumnjam da su smanjene"
Pitamo je koliko su podaci o plaćama i dalje vjerodostojni.
"Što se tiče podataka u svezi plaća, sumnjam da su smanjene jer o plaćama odlučuju oni interno. Ne podliježu odredbama Zakona o plaćama i javnim službama. Njima država ne regulira plaću. Oni su u sivoj zoni. Zakon regulira profesiju, a one su pravne osobe osnovane temeljem zakona. No, kao struka se autonomno organiziraju i mogu odlučiti o plaći predsjednika.
Problem je u tome što postoje oni koji su jednostavno bliže vatri od drugih. U većini slučajeva, to su oni koji su u Zagrebu. Komore nominalno pokrivaju cijeli teritorij, ali u praksi jako su centralizirane i odluke se donose iza zatvorenih vrata. One ne dopiru do svih članova", dodaje.
"U Hrvatskoj psihološkoj komori su onemogućili online glasovanje na skupštini za vrijeme covida. Vodstvo HPK je tvrdilo da je to nemoguće pa se glasalo dopisnim putem gdje nije postojala adekvatna kontrola je li sve regularno.
"Vrlo problematičan sektor"
Ukratko, to je jedna velika siva zona gdje se vrte ogromne količine novca. Oni imaju stalan prihod, ako ne platite mjesečnu članarinu, mogu vam teoretski oduzeti licencu. To je jedan vrlo problematičan sektor", govori.
"Ipak, pitanje za članove je to oko visine plaća. Oni su ti koji bi se na skupštinama trebali zapitati o tome. Postoje komore gdje predsjednici volontiraju, kao što je Hrvatska odvjetnička komora gdje su predsjedniku plaćeni samo neki troškovi, a najveća plaća je, prema nama trenutno dostupnim podacima, u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.
Moje mišljenje, ponavljam, moje osobno mišljenje, je da te pozicije ne bi trebale biti toliko plaćene jer govorimo o pravnim osobama koje ne rade uvijek u interesu struke, odnosno svih svojih članova. Ako država mene tjera da plaćam parafiskalni namet, a nemam interesa od toga, tj. ta komora ne radi ništa za mene, onda ne smatram da je takva plaća prihvatljiva", kazuje.
O cirkusu na hrvatski način
Uzela je primjer upravo Hrvatske komore medicinskih sestara.
"Znamo svi kakva je bila situacija u pandemiji, znamo koliko su medicinske sestre bile potplaćene. Je li u redu da predsjednica Komore ima toliku plaću iako nije prolazila kroz stres i uvjete kao neke od članica Komore?
Smatram da nije u redu, ali članovi komora su ti koji se to moraju zapitati i jasno reći da moraju plaćati članarinu, a pritom ne ostvariti ništa temeljem toga. Iskreno, nisam sigurna koliko smo našim radom doprinijeli tome da ojačamo svijest o ovoj problematici", navodi.
Kaže da bi te komore trebale biti pod nadležnošću ministarstava, a ministarstva ih nadgledaju samo oko pitanja javnih ovlasti, dok se, kako ističe, drugo ministarstava ne tiče.
"Komore imaju ovlasti donijeti propise, koji često moraju dobiti potvrdu ministarstva, međutim ministarstva često neadekvatno kontroliraju takve podzakonske propise koji onda bez problema stupe na snagu. To je jedan cirkus na hrvatski način.
Mi smo pokrenuli dva postupka za ocjenu zakonitosti podzakonskih akata na Visokom upravnom sudu upravo oko kodeksa, radilo se o odvjetničkoj i fizioterapeutskoj komori. Na kraju je sud prihvatio naše argumente i poništio određene odredbe kodeksa", zaključila je pravnica Ivana Zelić.
Troškovi reprezentacije
Inače, jedan od izrađivača studije psiholog Dragan Vuletin ranije se za Index osvrnuo na temu troškova reprezentacije. Naveo je i kako je posebno zanimljivo vidjeti troškove reprezentacije Hrvatske psihološke komore koja je na reprezentaciju u 2016. potrošila 36.294 kune.
Tu su brojni iznosi potrošeni u konobama, kafićima, restoranima, fast foodovima, Kauflandu, Billi, Sparu, DM-u i ostalim dućanima.
"Kad smo zatražili Hrvatsku psihološku komoru da nam dostavi troškove reprezentacije, to nam je prvo odbijeno uz obrazloženje Komore koja je navela da, između ostalog, time opterećujemo rad i tijela javne vlasti kao što je Komora. No, Povjerenik za informiranje RH je naložio Komori da nam dostavi odgovor", rekao je Vuletin za Index.
Što se tiče troškova reprezentacije u 2019. godini, najviše od strukovnih komora je trošila Hrvatska odvjetnička komora i to 349.527 kn. Zatim slijede Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije s 345.004 kn i Hrvatska komora inženjera građevinarstva s 310.319. Ipak, sve su te brojke neznatne prema trošku Hrvatske gospodarske komore koji je u 2019. iznosio 3.5 milijuna kuna.