Grmoja nakon nagodbe s Rimac: DORH treba rasformirati

Josipa Pleslić (ex Rimac) i Andrej Plenković Foto: PIXSELL/Dusko Jaramaz

MOSTOV saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja zatražio je rasformiranje DORH-a nakon jučerašnje nagodbe USKOK-a s Josipom Pleslić, bivšom Rimac. Tvrdi da takvi sporazumi omogućuju da korupcijske afere završe bez javnog suđenja na kojem bi se ponovno otvarale politički osjetljive teme. 

"DORH je potrebno rasformirati i izgraditi novo državno odvjetništvo koje će štititi imovinu i zdravlje hrvatskih građana", objavio je Grmoja na Facebooku.

Pleslić je jučer priznala krivnju u aferi "Sport i glazba" i nagodila se s USKOK-om. Osuđena je na godinu i osam mjeseci bezuvjetnog zatvora te novčanu kaznu od 130.000 eura. Riječ je o prvom od ukupno tri kaznena postupka koji se protiv nje vode. 

 
 

Grmoja: Nema javnog suđenja ni ponovnog otvaranja poruka

Grmoja smatra da je jedan od glavnih učinaka nagodbe to što u ovom predmetu neće biti dugotrajnog suđenja tijekom kojeg bi se ponovno javno analizirale poruke iz mobitela Pleslić.

"Nema mjeseci izvještavanja iz sudnice, ponovnog otvaranja pitanja 'AP-a', ministara i drugih HDZ-ovaca iz poruka", napisao je.

Dodao je da se neće ponovno javno analizirati ni komunikacija Pleslić s današnjim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem.

Poruke između Pleslić i Turudića objavljene su početkom 2024. Mediji su tada izvijestili da su godinama razmjenjivali velik broj poruka i telefonskih poziva te se više puta sastajali. Turudić je ranije opisivao njihov odnos znatno suzdržanije, a nakon objave poruka odbacio je optužbe da je postupao nezakonito. 

Pitanje AP-a

U zasebno objavljenoj komunikaciji Pleslić i bivše ministrice Gabrijele Žalac spominjali su se inicijali "AP". Oporba i dio medija povezivali su ih s aktualnim premijerom Andrejem Plenkovićem, no Plenković je odbacivao takve interpretacije i govorio da ne zna na koga se inicijali odnose. Nije bio obuhvaćen optužnicom u tim predmetima.

Grmoja sada tvrdi da nagodba ide u korist političkog vrha HDZ-a jer izostaje javno suđenje na kojem bi se te teme ponovno otvarale. To je njegova politička ocjena; nema javno dostupnih dokaza da je sporazum sklopljen radi zaštite bilo kojeg političara ili glavnog državnog odvjetnika.

 

Pleslić još ima dva otvorena postupka

Nagodbom, međutim, nisu završeni svi kazneni postupci protiv Pleslić.

Predmet "Sport i glazba" jedan je od tri odvojena slučaja. Preostaju joj postupci povezani s aferom Vjetroelektrane i slučajem otpisa duga Sveučilištu u Zadru. Njezin odvjetnik nakon jučerašnje presude nije želio reći hoće li se Pleslić pokušati nagoditi i u tim predmetima. 

Grmoja se osvrnuo i na ranije nagodbe Gabrijele Žalac.

Žalac se u svibnju 2025. nagodila s USKOK-om zbog sređivanja državnog ispita svom bratu i dobila godinu dana uvjetnog zatvora uz rok kušnje od tri godine. U zasebnim predmetima koje je vodio Ured europskog javnog tužitelja priznala je krivnju te je u aferi Softver osuđena na dvije godine zatvora, a u drugom predmetu na još sedam mjeseci.

"Ako se 2021. govorilo o 'velikim ribama', gdje su one danas i što je Hrvatska ovom nagodbom zapravo dobila?" upitao je Grmoja.

Pleslić je nakon jučerašnje presude, na pitanje Indexa zašto je nakon godina osporavanja optužbi odlučila priznati krivnju, odgovorila: "Trebamo mir." Njezin odvjetnik rekao je da su sporazumom izbjegnuti dugotrajnost i neizvjesnost postupka.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.