Saborski zastupnik Mosta i predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja izjavio je da neće sazivati sjednicu toga tijela o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Mirti Matić sve dok mu USKOK ne odgovori je li, prema navodima, svom bivšem suprugu odavala informacije iz istrage.
"Službe Odbora me nisu obavijestile da je stigao odgovor iz USKOK-a vezano uz informacije da je glavna kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Mirta Matić odavala informacije iz istraga svom bivšem suprugu i upozorila ga da se protiv njega vode izvidi. Mislim da su to jako kompromitirajuće informacije i tražim da osobe koje se imenuju na ključne funkcije u hrvatskom društvu budu apsolutno čiste", rekao je, obrazlažući odbijanje sazivanja sjednice.
Dodao je da ga ne zanima hoće li se njegov postupak svidjeti predsjedniku Zoranu Milanoviću ili premijeru Andreju Plenkoviću: "Želim da sve bude čisto i očekujem odgovor USKOK-a."
"Dok mi USKOK ne odgovori, neću sazvati sjednicu Odbora za pravosuđe, ali HDZ i SDP je mogu sazvati mimo mene prikupljanjem trećine potpisa članova Odbora. To bi bila poruka da se želi zaobići predsjednika Odbora koji želi da se stvari izvedu na čistac", poručio je Grmoja.
Napomenuo je da USKOK nije obvezan odgovoriti, ali smatra da bi trebao podijeliti informacije s Odborom koji daje mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda.
Neslužbeno se može čuti da bi članovi Odbora iz stranaka ljevice već idući tjedan mogli prikupiti trećinu potpisa, čime bi Grmoja bio prisiljen sazvati sjednicu.
Predsjednik Zoran Milanović kao ovlašteni predlagatelj krajem listopada potvrdio je da je Mirta Matić njegova kandidatkinja za čelnicu Vrhovnog suda. Dobila je i podršku Opće sjednice Vrhovnog suda, a čeka se i mišljenje Odbora, iako ono nije obvezujuće.
Grmoja je izvijestio i da Most osniva Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam, tijelo koje će pomagati u oblikovanju politika za zaštitu građana u digitalnoj sferi. Istaknuo je da su "prva politička opcija koja će imati takvo tijelo".
"Na razini Europske unije zagovarali su Chat Control, odnosno ukidanje 'end-to-end' enkripcije čime bi se nadzirala privatna komunikacija svih naših građana. Sasvim je jasno da su predstavnici Vlade na zatvorenim sastancima zagovarali masovni nadzor i čitanje svih poruka građana. Sada postaje jasno da Vlada Andreja Plenkovića radi jedno, a za javnost govori nešto sasvim drugo", rekao je Grmoja.
Grmoja je ustvrdio da bi u "svakoj normalnoj zemlji" to bio razlog za ostavku predsjednika Vlade ili ministra unutarnjih poslova, ali smatra da se to neće dogoditi.
Dodao je da je Most prvi upozorio na opasnosti tzv. Chat Controla te da je zahvaljujući pritisku u EU, uključujući i pritisak njemačkih vlasti, inicijalni prijedlog na europskoj razini pao.
Peticiju protiv Chat Controla potpisalo je 11 tisuća građana, a Most će je predati predsjedniku Sabora i predsjedniku Vlade. "Iako je inicijalni prijedlog pao, briselski eurokrati i njihovi nacionalni poslušnici sigurno neće odustati i nastavit će gurati možda ublažene, ali i dalje štetne prijedloge koji udaraju na slobode i privatnost građana", kazao je.
Zbog sve učestalijih napada na privatnost građana Most je osnovao stručno tijelo koje će se proaktivno i reaktivno baviti zaštitom od, kako kaže, "tehno-totalitarnih prijedloga".
Savjet će voditi Luka Goleš Babić, inženjer informacijskih tehnologija i politički analitičar, a okupljat će stručnjake iz područja IT-a, prava, filozofije, psihologije i drugih disciplina.