Iako se Fiskalizacija 2.0 u javnosti često spominje kao opći financijski i administrativni izazov, jedan sektor mogao bi njezine posljedice osjetiti snažnije od ostalih – građevina. Od 1. siječnja 2026. godine u Hrvatskoj započinje nova faza fiskalizacije, a za mnoge građevinske tvrtke ona neće biti samo tehničko, nego i ozbiljno organizacijsko pitanje.
Dok su se neke djelatnosti posljednjih godina intenzivno digitalizirale, velik dio građevinskog sektora i dalje se oslanja na kombinaciju Excela, e-mailova, papirnatih bilježnica i nepovezanih aplikacija. Fiskalizacija 2.0 dolazi u trenutku kada mnoge tvrtke još nisu prošle osnovnu digitalnu transformaciju svojih operativnih procesa.
Građevinska industrija ima specifičan način rada. Projekti traju mjesecima ili godinama, obračuni se rade po situacijama, a dokumentacija nastaje kontinuirano – od ponuda i troškovnika do radnih naloga, evidencije rada, materijala i završnih obračuna.
Dodavanjem novog sloja fiskalnih obveza, rizik od administrativnog zagušenja postaje vrlo stvaran.
„Problem nije sama fiskalizacija, nego činjenica da ona uvodi digitalni nadzor u tvrtke koje nemaju digitalizirane procese“, upozoravaju stručnjaci iz IT i građevinskog sektora.
Fiskalizacija 2.0 donosi širu primjenu eRačuna, strukturiranu razmjenu podataka i veću transparentnost poslovanja. Cilj je modernizacija sustava, no u građevini se ti zahtjevi sudaraju s realnošću dugotrajnih projekata, faznih obračuna i privremenih situacija.
Za razliku od trgovine, gdje se transakcije događaju trenutačno, građevinski projekti zahtijevaju praćenje procesa kroz vrijeme. Upravo tu nastaje problem – većina postojećih rješenja za eRačune razvijena je generički i ne uzima u obzir specifičnosti rada na gradilištu.
Takve aplikacije često „imaju sve i svašta“, ali ne nude ono što je građevinskim tvrtkama ključno: jasan nadzor procesa, praćenje situacija i povezivanje radnih sati, troškovnika i naplate.
Djelomična digitalizacija često stvara više problema nego koristi. Ako se eRačuni vode u jednom sustavu, a ostatak procesa ostane nepovezan – na papiru ili u Excelu – dolazi do duplog unosa podataka, zastoja i dodatne administracije.
Primjer toga vidi se u vođenju radnih sati. Na mnogim gradilištima sati se i dalje zapisuju ručno, a zatim prepisuju u tablice povezane s troškovnicima. Svaka korekcija znači dodatni posao, a konačni obračuni kasne zbog administracije, ne zbog stvarnog rada.
U kontekstu Fiskalizacije 2.0, takav način rada postaje teško održiv.
Jedan primjer digitalne transformacije dolazi iz tvrtke za renovaciju objekata iz Varaždina. Na projektu su se svi radovi pratili kroz Excel troškovnike, dok su se radni sati bilježili ručno. Administracija je postala usko grlo, a obračuni su kasnili.
Rješenje nije bilo uvođenje još jedne aplikacije, nego u povezivanju procesa. Digitalizacijom vođenja radnih sati, njihovim povezivanjem s troškovnicima i automatizacijom obračuna, proces je pojednostavljen. Računi se danas mogu izdati bez dodatnog administrativnog opterećenja, a financijsko stanje projekta vidljivo je u realnom vremenu.
Upravo takav pristup zauzima i hrvatska IT tvrtka NetSourcing, koja se specijalizirala za digitalizaciju operativnih procesa u građevinskim tvrtkama.
Iz NetSourcinga ističu da bi Fiskalizacija 2.0 mogla unijeti dodatan kaos u poslovanje te naglašavaju da je nužno ponuditi potpunu digitalizaciju procesa, a ne samo eRačun.
Fiskalizacija 2.0 neće biti samo tehnička promjena. Za građevinske tvrtke ona predstavlja test organizacije, digitalne zrelosti i spremnosti na promjenu načina rada.
Ne čekajte zadnji tren za prilagodbu. Kliknite ovdje i zatražite besplatnu prezentaciju NetSourcing sustava već danas.
Sponzorirani sadržaj donose Index i NetSourcing u skladu s najvišim profesionalnim standardima.