Foto: 123rf
Zadnjeg dana 2016. godine je, prema podacima Fine, u blokadi bilo 327,176 građana, što je gotovo 10 posto svih računa građana, kojih je oko 7,25 milijuna. Prema istim podacima, broj građana kojima su blokirani računi zbog neplaćanja je od 2013. do 2016. porastao za devet posto. U istom periodu neplaćene obaveze porasle su za gotovo 73 posto, što u Fini pripisuju prvenstveno zatvaranju obrta.
"Jedan od razloga tome trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegovog zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu", navode u Fini.
Ogromna većina dugova starija od 360 dana
Čak 95,2 ukupnog duga građana odnosi se na dugove koji su stariji od 360 dana.
Više od polovice ukupnog duga građana (50,09 posto odnosno 23,6 milijardi kuna) odnosi se na dugovanja bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama.
Što se tiče iznosa po pojedinom dugu, analiza Fine pokazuje da velik broj blokiranih građana (36 posto od ukupnog broja blokiranih) ima dugove do 10 tisuća kuna, ali u ukupnoj strukturi duga oni čine tek nešto više od jedan posto ukupnih dugova svih blokiranih građana na kraju 2016.
Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Slijedi dug građana čiji je iznos veći od 500.000 kuna, a jednak ili manji od 1 milijun kuna s rastom od 14,1 posto (467,32 milijuna kuna) te onih čiji je iznos veći od milijun kuna, koji je porastao za 13,0 posto (2,50 milijardi kuna).
Za usporedbu, dug 4494 građana (udio u broju blokiranih građana 1,4 posto), koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 21,7 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,8 posto) i veći je od duga preostala 322 682 blokirana građana (udio u broju blokiranih građana 98,6 posto), čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 19,4 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,2 posto).