GOTOVO 50 posto Romkinja u Hrvatskoj rađa u maloljetnoj dobi, a čak 17 posto njih mlađe je od 16 godina, rečeno je na okruglom stolu održanom u Osijeku pod nazivom "Kako iz začaranog kruga siromaštva" u organizaciji Saveza Roma u RH Kali Sara.
Suzana Kunac, voditeljica projekta "Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice", koji Savez Roma provodi uz financijsku potporu Fonda za aktivno građanstvo, koji pak u Hrvatskoj vodi osječka Zaklada Slagalica, ističe da je 17 posto mladih Romkinja nepismeno, samo petina ih završava srednju školu, a gotovo 80 posto ih ne ulazi na tržište rada.
"Za 27 posto mladih Romkinja u Hrvatskoj razlozi zbog kojih prekidaju školovanje je sklapanje braka i trudnoća, a u 15 posto slučajeva što postaju roditelji", rekla je Kunac i ocijenila da su to poražavajući podaci i kada se usporedi život Roma u Hrvatskoj sa životom u drugim europskim državama. Istaknula je kako je važno da Romi govore za Rome jer je važno da zajednica podupre mlade žene u daljnjem školovanju.
"U tri obrazovna ciklusa uspjeli smo educirati 200 mladih Romkinja u četiri županije, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji", podsjeća Kunac i dodaje da se govorilo o rodnoj ravnopravnosti, reproduktivnom zdravlju, seksualnom zdravlju, seksualnoj prevenciji, spolnom odrastanju, majčinstvu, trudnoći i svemu onome o čemu te djevojčice nemaju spoznaja.
Kajtazi: Potičemo da djeca završavaju osnovnu školu
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi posebno je istaknuo da je to prvi put da je neka romska udruga nositelj samog projekta.
"Sve do sada su one bile partneri u određenim projektima i to je dokaz da romska zajednica ima jaku i snažnu udrugu i da su se Romi u Hrvatskoj jako dobro organizirali te da se mogu nositi s takvim projektima", ocijenio je Kajtazi.
Prema njegovim riječima, kada se govori o stanovanju, obrazovanju i zapošljavanju, romska zajednica je u začaranom krugu. Rekao je da su povećali učeničke i studentske stipendije, no postavljaju pitanje vrijedi li se obrazovati kad se poslije ne mogu zaposliti.
"Potičemo da djeca završavaju osnovnu školu i naravno da to trebaju, ali kada trebaju upisati srednju školu, ona ne mogu dobiti najosnovnije, a to je potvrda da mogu odrađivati praksu. Pojedini privatnici spremni su platiti i kaznu samo da se kod njih ne odrađuje praksa i kako onda izaći iz tog začaranog kruga siromaštva?" pita se Kajtazi. Napominje da stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje moraju ići usporedno, a ne se aktivirati u jednom području, a u drugom ne.