Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na N1 televiziji komentirao je gospodarsku situaciju u zemlji, prosvjed radnika Wolta kao i neke nove porezne prijedloge. Govoreći o prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca vezanom uz poreze na dohodak od rente Hrvoje Stojić je rekao:
"Radi se o prijedlogu porezne reforme koji je rađen prošlo ljeto. Još ćemo ga aktualizirati jer su se neke okolnosti izmijenile. Naši glavni prijedlozi su da ukazujemo na nepravedni porezni tretman rada i rentijerskih aktivnosti. Tu mislim na paušalce u turizmu koji gotovo nisu porezno opterećeni. Što se tiče potencijalnog gubitka, to bi nedostajalo u budžetima lokalne samouprave i više je načina kako nadoknaditi taj minus.
"Ne zalažemo se za dizanje poreza, nego ukazujemo na jako nepravedan porezni tretman"
Predložili smo da se izjednači porezni tretman paušalaca u turizmu s općom stopom poreza na dohodak od imovine koja se plaća po 10 posto. Samo po toj osnovi dobilo bi se oko 300 milijuna eura. Treba razmotriti da se dohodak od takve rente izjednači sa stopama poreza na dohodak."
"Ne zalažemo se za dizanje poreza, nego ukazujemo na jako nepravedan porezni tretman. Ne možete rad oporezivati po jednoj stopi, a rentijersku aktivnost po značajno nižoj", istaknuo je i dodao: "Ako ste paušalac u turizmu, ne plati se gotovo ništa. Možete imati značajan prihod od rente, a plaćat ćete gotovo ništa."
Na reakciju ministra financija Marka Primorca na ideju HUP-a da prijedlog nije dovoljno razrađen, rekao je:
"Nismo se bavili tehničkom razradom i nismo dolazili s prijedlozima kompenzacija. Važna je i činjenica da je proračun prošle godine bio u suficitu otprilike jedan posto BDP-a pa i tu ima prostora za rasterećenje poreza na dohodak. Niz ozbiljnih znanstvenih radova pokazao je da, ako rasteretite stopu poreza na dohodak za samo jedan postotni bod, stopu rasta BDP-a možete povećati do dva postotna boda."
"73 posto mjera slabo ciljano"
Hrvoje Stojić kaže da su podržali novi paket mjera jer trenutno nema drugog izbora: "Što se tiče novog paketa, podržali smo ga jer u ovom trenu neizvjesnosti cijena važno je nastaviti s postojećim mjerama. Mnoge članice EU izašle su i s izdašnijim mjerama za ovu godinu. Paket treba gledati da se ne naruši naša konkurentska pozicija. U eurozoni smo sad izloženiji konkurentskim pritiscima pa ako neke zemlje više pomažu kompanijama, ne bismo ni mi trebali previše odstupati."
Ističe da su mjere mogle biti bolje ciljane: "Oko 73 posto mjera je slabo ciljano, pokazalo je istraživanje MMF-a. Procjena je, također MMF-a, da se s jedan posto BDP-a mogao poništiti gubitak kupovne moći najugroženijih da su se mjere podešavale ciljanije."
Govoreći o kretanju inflacije u budućnosti, rekao je:
"Maksimalac godišnje stope inflacije je iza nas. Moramo biti svjesni da će inflacija kroz cijelu godinu biti relativno visoka. Postepeno će se spuštati, ali pad se ne događa naglo kao što bi mnogi htjeli. Temeljna inflacija puzajući i dalje raste. Ona je u fokusu Europske centralne banke i zato ona nastavlja dizati kamatne stope."