GOST emisije Hrvatskog radija "A, sada Vlada" bio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je govorio o svom doktoratu. Komentirao je napise da se propituje njegovo znanstveno zvanje doktora znanosti sa Sveučilišta u Švedskoj, kao i sama doktorska disertacija i nostrifikacija njegovog doktorata.

Podsjetimo, 5. rujna grupa članova hrvatske akademske zajednice poslala je otvoreno pismo predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću o ministrima Mariju Banožiću i Fuchsu. O tome je pisao i Index.

"U medijima je izašla informacija da je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju u srpnju 2021. godine. Postupak izbora ministra Fuchsa u više znanstveno-nastavno zvanje u cijelosti je pokrenut i proveden u vrijeme njegova ministarskog mandata", naveli su u pismu.

Fuchs: Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj

"Ja sam Radovan Fuchs. Nikada ne koristim titule, to je možda utjecaj boravka i doktoriranja u Švedskoj jer se tamo titule u principu na koriste u normalnoj komunikacija. Ali, ako me pitate što sam u znanstvenoj karijeri postigao onda sam doktor znanosti Radovan Fuchs.

Doktorat je rađen po modelu doktoriranja kako se radi u Švedskoj nekoliko stotina godina. Donekle se razlikovao od načina pisanja doktorata u tadašnjoj Jugoslaviji, ali švedski model se koristi i danas u Hrvatskoj. Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj.

Kada je trebalo obaviti neke kemijske analize, to su radili kemičari, jer ja nisam kemičar, ali ja sam radio sve ostalo. Doktorat je napravljen, obranjen  i nostrificiran u Hrvatskoj", rekao je ministar za "A, sada Vlada".

"Moj doktorat je problem šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati"

"Doktorat je napisan i tiskan u 530 primjeraka i distribuiran po cijelome svijetu, nikome nigdje u svijetu nije problem, osim šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati.

Njima to predstavlja problem, ali ja ne vidim neke značajne probleme. Problema ni nema, rad i radovi unutar njega citirani su preko 400 puta. Ako idete malo dublje, taj doktorat je naveden i u monografiji Svjetske zdravstvene organizacije o toksinu koji sam radio jako. Radovi se citiraju i dan danas", kazao je Fuchs.

"Vrtići će dobiti dodatan novac"

Fuchs je rekao da će odlukom vlade o fiskalnom poravnavanju općine prvi put iz državnog proračuna, ovisno o razvijenosti, dobiti dodatni novac po broju djece koja pohađaju vrtić kako bi se poboljšalo funkcioniranje predškolskih ustanova.

"Svjesni činjenice da su neke općine koje su slabijeg fiskalnog kapaciteta do sada izbjegavale gradnju vrtića upravo zato što ih nisu mogli servisirati na način da pokriju materijalne troškove i eventualno plaću zaposlenika, jer je taj dio obrazovnog sustava je u ingerenciji lokalne uprave i samouprave, na idućoj sjednici vlade, ili najkasnije, onoj iza, donijet ćemo odluku o takozvanom fiskalnom poravnanju", rekao je Fuchs.

Ministar je pojasnio da će se prvi put iz državnog proračuna financirati fiskalna održivost te će s obzirom na stupanj razvijenosti općine dobiti dodatni novac po broju djece koji pohađaju vrtić.

Zagrebu osam milijuna eura

"Svi će dobiti određeni novac, ovisno o kategorijama", naglasio je ministar dodavši da će, primjerice, Grad Zagreb koji je svrstan u kategoriju najbolje razvijenih samo na osnovu te mjere dobiti dodatnih 8 milijuna eura iz centralnog proračuna.

"S time da je ovih osam milijuna svega 6,25 posto onoga što inače, oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju. Oni koji su u najlošijoj poziciji dobivaju, recimo, 50 posto", rekao je Fuchs.

Dodao je da taj novac nije predviđen za izgradnju vrtića, nego za njihovo servisiranje i poboljšanje funkcioniranja kako bi vrtići, u prvom redu u ruralnim područjima, mogli biti održivi.

O cjelodnevnoj nastavi: Nema problema

Fuchs je kazao da primjena cjelodnevne škole teče jako dobro. 

"Nemamo nikakvih problema. Svi udžbenici i pomoćni nastavni materijali su u školama, škole su opremljene, još će se i dodatno opremati jer školama koje su krenule s eksperimentalnim programom cjelodnevne škole, odobrili smo dodatna sredstava kako bi prostor unutar škola dodatno oplemenili.

Ukupno ulaganje od predškolske dobi do gimnazija je 2 milijarde eura. To je najveće ulaganje ikada do sada u hrvatski obrazovni sustav. Da do 2027.-2028. planirali smo da sve škole rade u jednoj smjeni i da sva djeca imaju jednake uvjete. Cjelodnevnu školu je napustilo troje djece, a ima i onih koji su se prebacili u cjelodnevnu školu", rekao je Fuchs te naveo da se u Osijeku u cjelodnevnu školu prebacilo 15 učenika.

Ministar je naveo kako nijedan nastavnik nije zbog cjelodnevne škole otišao u neku drugu ili dao otkaz. Kazao je i da će plaće za rujan biti veće i u skladu sa svim što je obećano.

Poplava superodlikaša

Ministar obrazovanja se osvrnuo na poplavu superodlikaša pa rekao da postoji trend popuštanja.

"Ocjene postaju realnije, a značajnu ulogu su odigrali Nacionalni ispiti. Oni služe onima koji vode obrazovnu politiku, školama, ravnateljima i učiteljima kako bi vidjeli koja su postignuća njihovog rada i koji su problemi unutar dačke populacije u usvajanju novih znanja. To će se u sljedećim godinama dodatno iskristalizirati, a ocjene postati realnije", rekao je Fuchs tijekom gostovanja u "A, sada Vlada".