DVA DOMA francuskog Parlamenta su danas tijesnom većinom izglasala ustavne amandmane koji predstavljaju dosad najopsežniji preustroj francuske Pete Republike.

Amandmane je predložio predsjednik Nicolas Sarkozy, obrazlažući ih potrebom da se ojača uloga Parlamenta koji je u francuskom ustavnom ustrojstvu osjetno slabiji u odnosu na parlamente drugih država EU.

Parlament je novim amandmanima dobio ovlasti da ulaže veto na određena predsjednička imenovanja, da sam predlaže zakone, dok je vlada izgubila dosadašnji nadzor nad radom parlamentarnih odbora.

Novi je ustav također ograničio broj predsjedničkih mandata, pa će se jedna te ista osoba moći u Elizejsku palaču birati samo dva puta.

S druge strane je Sarkozy stekao pravo da se neposredno obraća Parlamentu, poput američkih predsjednika koji svake godine u Kongresu podnose izviješće u stanju nacije. Upravo je ta odredba bila najkontroverznija, jer francuska ustavnopravna tradicija inzistira na strogoj trodiobi vlasti, odnosno nastoji razdvojiti rad izvršnih i zakonodavnih tijela.

Sarkozyjevi kritičari s ljevice su novi ustavni prijedlog nazvali "uvodom u monokraciju", a bivši socijalistički ministar pravosuđa Robert Badinter je rekao da će on imati isti učinak kao da se Sarkozy okruni za kralja.

Usprkos pokušaja Sarkozyja da sitnim ustupcima ljevicu dovede na svoju stranu, socijalistički, komunistički i zastupnici Zelenih su se izjasnili protiv amandmana. S obzirom da je dio desničara, odnosno degolista također bio protiv amandmana, sve do posljednjeg trenutka je bilo nejasno hoće li Sarkozy dobiti tropetinsku većinu nužnu za promjenu Ustava.

Na kraju je za amandmane bilo 538, a protiv 357 zastupnika Nacionalne skupštine i Senata. Sarkozy je dobio točno jedan glas više od nužne većine.

Postojeći francuski Ustav, kolokvijalno poznat kao Ustav Pete Republike, donesen je 4. listopada 1958. godine i njime je parlamentarni sustav Četvrte Republike zamijenjen polupredsjedničkim sustavom.

D.A.