OSNOVNA škola Ivana Gundulića u Zagrebu nije uključena u projekt "Škola za život", nije dobila novac od Ministarstva za opremanje škola, no zato su došli do 60-ak tisuća eura u posljednjih pet godina. Taj novac iskoristili su za opremanje škole, nabavu novih robota i edukaciju nastavnika koji su potom u školu prenijeli dijelove iz školskih sustava Finske, Portugala, Grčke, Islanda, Italije, Švedske, Austrije i Estonije.
Novac su prikupili od sudjelovanja u brojnim EU projektima, čija je koordinatorica Henrieta Herjavec Rubčić, učiteljica razredne nastave u toj školi.
Ona je za Index ispričala sve o promjenama koje su uveli i što su sve preuzeli iz drugih europskih zemalja. Već po dolasku u učionicu njenog razreda vidimo drastičnu razliku u usporedbi s ostalim školama.
"Škole u Finskoj posebnu pažnju pridaju uređenju interijera škole kako bi stvorili novo, ugodnije okruženje za učenike. U sklopu edukacije u Finskoj vidjeli smo kako oni to rade i odlučili smo promijeniti naše okruženje za učenje. Tako sam primjerice u svom razredu napravila djeci kutak za čitanje, kutak za matematiku te za likovni i glazbeni. U Finskoj recimo škole imaju sav namještaj na kotače, tako da se mijenjaju oblici učionice i s obzirom na aktivnosti da se prilagode djeci. Idealno bi bilo da i mi imamo takav namještaj. No zasad smo krenuli s uređenjem učionica, zatim smo na svakom katu škole napravili kutak sa stolovima i stolcima da se djeca tijekom odmora ili slobodnog sata ondje mogu odmoriti ili napisati zadaću", rekla nam je učiteljica Herjavec Rubčić.
Zadaci u QR kodovima, virtualni školski muzej
Napravili su i vrt pred školom pa su tako postavili sanduke sa zemljom i svaki razred je nešto posadio, u jednom sanduku je povrće, u drugom začinsko bilje, u trećem ukrasno bilje, a ispred škole nacrtali su dječje igre poput školice kako bi se djeca mogla igrati.
I dok su od Finske preuzeli ideju uređenja škole, Island im je bio inspiracija da djeci približe čitanje, a da se ne radi o obaveznoj lektiri.
"Na Islandu sam vidjela da imaju državni projekt čitanja knjiga pa sam to uvela i kod nas. Djeca u mom razredu donose svoje omiljene knjige i u kutku za čitanje koji smo posebno uredili svakodnevno čitaju po 15 minuta. Na taj način ih potičem da zavole čitanje. Kolegica koja je bila na edukaciji u Grčkoj vidjela je da oni koriste razne digitalne alate u nastavi pa je u svom razredu uvela zadatke u QR kodovima i ispite u digitalnom obliku. Nakon što ih ona ispravi, djeca odmah dobiju povratnu informaciju o tome što su napravili netočno.
Druga kolegica koja je bila na edukaciji u Portugalu vidjela je da ondje učenici imaju terensku nastavu po muzejima i to je uvela u svoj razred. Djeca ne idu u klasičan obilazak muzeja već ondje imaju i radionice i direktno na tom mjestu uče. Jedna od kolegica je pak bila na edukaciji u Italiji pa je potom uvela platformu Edmodo, pomoću koje radi provjere znanja, kvizove i komunicira s roditeljima. Kolegica koja je išla na edukaciju u Veliku Britaniju nakon toga je uvela robotiku u našu školu i sad vodi i početnu i naprednu grupu, a odaziv je velik. Zatim smo ove godine napravili mali školski virtualni muzej", ispričala nam je učiteljica Herjavec Rubčić.
Projekt art@heart provode u suradnji sa školama iz Slovenije, Austrije, Španjolske i Francuske
Jedan od projekata koji je napravila s kolegicom zove se Art@Heart i u sklopu njega su nedavno (28. 9.) obilježili Svjetski Dan srca raznim aktivnostima.
"Dugo smo pisale tu aplikaciju kojoj su teme umjetnost, ICT i zdrav stil života. Projekt provodimo u suradnji sa školama iz Slovenije, Austrije, Španjolske i Francuske. U sklopu tog projekta s djecom prikupljamo suvenire iz naše zemlje, učimo o njima, istražujemo strane suvenire i onda ćemo ih slati školama u ostalim zemljama koje sudjeluju u projektu. Svaki suvenir koji ćemo poslati imat će i opis kako bi djeca u drugim zemljama lakše naučila o Hrvatskoj. Te suvenire ćemo staviti u veliku kutiju koju će također djeca sama izraditi, s motivima tradicijskog nasljeđa. Naša učenica 8. razreda Marta Marki osvojila je prvu nagradu za logo ovog projekta, a na natjecanju za logo su sudjelovali učenici iz svih pet zemalja koji su nam partneri u projektu", rekla nam je učiteljica Herjavec Rubčić. Navela je kako su i njeni učenici donijeli razglednice Zagreba koje će potom slati svojim prijateljima u Sloveniju.
Novac od EU projekata Erasmus i Comenius utrošen je za edukaciju učitelja, kao i za opremanje učionica novim namještajem. Europska komisija novac im daje i za provođenje tih projekata i brojne materijale koje koriste u njima, a u brojnim projektima sudjeluju sa školama iz Slovenije, Austrije, Španjolske i Francuske.
"U svibnju smo pet dana ugostili 3 učitelja i 11 učenika iz Francuske, došli su kod nas i boravili u obiteljima kod naših učenika. Organizirali smo im brojne radionice, družili su se s našim učenicima, organizirali smo im svečani koncerti, pripremili im radionicu štrukli u Kuhaoni, odveli smo ih na Plitvice i prisustvovali su našem mjuziklu Kralj lavova u Lisinskom, u kojem su glumili svi učenici iz naše škole. Isto tako su kod nas bili učenici iz Slovenije, a i ja sam svoje učenike vodila u posjet školi u Sloveniji za Dan Europe i nastupali su na trgu u Radovljici. Ove godine opet idemo i oni dolaze k nama, a u svibnju idemo u Leibnitz i tamo ćemo izvesti mjuzikl koji ćemo uvježbavati s partnerskom školom iz Austrije putem Skypea", ispričala nam je Henrieta Herjavec Rubčić.
Opremili školski Centar za nova znanja i istraživanja, kupili nove robote
Učenike su vodili i u Portugal, Francusku i Italiju i razmjenjivali iskustva.
"Zahvaljujući novcu od projekata računalima smo opremili naš školski Centar za nova znanja i istraživanja, kupili smo nove robote za robotiku, opremili učionice projektorima, a u planu imamo i nabavu tableta. Cilj projekata je da internacionaliziramo i digitaliziramo našu školu, djeci pružimo nova znanja i uvedemo dobre prakse iz ostalih zemalja da nam djeca ostvare kontakte i razmjenjuju iskustva s učenicima iz ostalih europskih zemalja", rekla nam je Henrieta Herjavec Rubčić.
Navodi kako je vodeća uloga školskog sustava učenicima dati znanja i kompetencije kojima će se koristiti i koja će im biti neophodna u životu i u radu.
"Bili smo svjesni činjenice da se naša djeca brže mijenjaju u odnosu na nastavne planove i metode poučavanja i da postižu slabije rezultate od vršnjaka ostalih europskih zemalja, pa su nam zbog toga bile neophodne promjene u načinu poučavanja. Naša je strategija bila da u Comenius Healthy picnic projektu pa tako i u Erasmus+KA1 poduzmemo razne aktivnosti koje su usmjerene na povećanje rezultata učenja pisanih izvora informacija, razvijanje raznih kompetencija IKT-a, usvajanje novih znanja kroz europsku dimenziju, ali i razvijanje vještina i kompetencija potrebne za njihov kontinuirani razvoj kao intelektualnog, duhovnog i društvenog bića", rekla nam je učiteljica Herjavec Rubčić.
Imaju sve veći broj učenika
Nova istraživanja pokazala su da učenici lakše usvajaju znanja učeći izvan učionice na vlastitom iskustvu i učeći putem IT tehnologije, čime se i oni vode.
"Kad se osvrnemo dvije godine unatrag, možemo biti jako zadovoljni jer su naši ciljevi europskog razvojnog plana u potpunosti realizirani te se vide rezultati našeg truda i rada, posebice u konkurentnosti škola u okruženju. Bilježimo sve veći broj novoupisanih učenika u prve razrede i u ostala odjeljenja zahvaljujući Erasmus + projektima te mnogim aktivnostima koje se odvijaju unutar projekta.
Organizirali smo nove izvannastavne aktivnosti koje su u integraciji s Erasmus+ KA1 i KA2 projektima (Robotika, Mali istraživači, Domaćinstvo, Erasmus+, Medijska grupa, Matematičke zgode, Origami, Mala škola njemačkog jezika, Informatika, Likovna grupa, Zbor, Dramska, Joga, STEM područje)", rekla nam je Henrieta Herjavec Rubčić.
Ona je ujedno i članica stalne radne skupine učitelja u EU koji rade digitalne materijale za podučavanje djece o mogućnostima Europske unije te jednom godišnje imaju sastanke u Bruxellesu.
"S ovogodišnjeg EU Teaching testing panela donijet ću neke nove ideje i materijale koje ćemo napraviti mi učitelji te ću ih primijeniti u radu s učenicima koji su u Erasmus grupi", rekla nam je na kraju Herjavec Rubčić.