ARHEOLOZI su u središtu Rima, ispred bazilike sv. Ivana Lateranskoga, iskopali ostatke srednjovjekovne palače u kojoj su najvjerojatnije prebivali pape prije nego što su se premjestili u Vatikan. Stručnjaci smatraju da je pronađena složena arhitektonska struktura pripadala monumentalnoj bazilici izgrađenoj u 4. stoljeću prema narudžbi cara Konstantina.

"Ovo je izuzetno važno otkriće za grad Rim i njegovu srednjovjekovnu povijest budući da na trgu u moderno doba nisu provedena opsežna arheološka iskapanja", priopćilo je talijansko ministarstvo kulture. Objekt se prvotno sastojao od monumentalne bazilike, ali su ga tijekom srednjeg vijeka nekoliko puta proširivali i obnavljali. Bio je papinsko sjedište do 1305., nakon čega se ono privremeno premjestilo u Avignon u Francuskoj. 

Funkcija ogromnog zida

Na lokalitetu je iskopan i ogroman zid, datiran između 9. i 13. stoljeća, koji se većinom sastoji od velikih blokova sedre. Gradio se tijekom dugog razdoblja u kojemu su Rim napadali Saraceni (srednjovjekovni naziv za sve Arape).

Uz vanjske napade bilo je i unutarnjih, ponekad nasilnih previranja između aristokratskih obitelji koje su tražile pristup Petrovom prijestolju. Arheolozi stoga smatraju da je ovaj moćan zid imao obrambenu funkciju te služio kako zaštita bazilike i okolnih objekata.