FINSKA danas bira novog predsjednika koji će voditi zemlju u novoj ulozi unutar NATO-a nakon što je raskinula s desetljećima nesvrstanosti i pridružila se zapadnom obrambenom savezu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Geopolitičke promjene u Europi zadavat će najviše glavobolje novom predsjedniku.

Dvojica političara prevode ukupno devetero kandidata: bivši konzervativni premijer Alexander Stubb s 22-27 posto potpore i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto iz Zelene stranke koji je neovisni kandidat i uživa potporu 20-23 posto Finaca.

Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će oni vjerojatno ići u drugi krug izbora 11. veljače.

Svih kandidati obećavaju oštro stajalište prema Rusiji

Odmah iza njih dvojice slijedi kandidat krajnje desne Stranke Finaca Jussi Halla-aho kojeg podržava 15-18 posto birača, a iza njega je bivši europski povjerenik Olli Rehn, kojeg podržava Stranka centra, s potporom od 12 posto.

Svih devet kandidata obećava oštro stajalište prema Rusiji ako budu izabrani za predsjednika, zaduženog za vanjsku i sigurnosnu politiku u bliskoj suradnji s vladom i koji predstavlja zemlju na sastancima NATO-a, a istovremeno djeluje kao vrhovni zapovjednik finskih oružanih snaga.

Odnosi između Moskve i Helsinkija pogoršali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., potaknuvši Finsku da odustane od dugogodišnje vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u u travnju 2023.

Prijem nordijske zemlje u NATO prošle godine izazvao je prijetnje "protumjerama" od golemog ruskog susjeda s kojim Finska dijeli granicu dugu 1340 kilometara.

Finska zatvorila granicu s Rusijom

Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu 2023., Finska je zabilježila povećani priljev migranata bez viza na istočnoj granici.

Finska je u prosincu zatvorila cijelu svoju granicu s Rusijom za putnički promet kao odgovor na porast broja migranata koji pokušavaju prijeći.

Helsinki smatra da je riječ o hibridnom napadu Moskve kako bi destabilizirala zemlju. 

Moskva je odbacila finske optužbe da ih je tamo poslala.