Finska danas bira novog predsjednika koji će voditi zemlju u novoj ulozi unutar NATO-a nakon što je raskinula s desetljećima nesvrstanosti i pridružila se zapadnom obrambenom savezu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Geopolitičke promjene u Europi zadavat će najviše glavobolje novom predsjedniku.
Dvojica političara prevode ukupno devetero kandidata: bivši konzervativni premijer Alexander Stubb s 22-27 posto potpore i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto iz Zelene stranke koji je neovisni kandidat i uživa potporu 20-23 posto Finaca.
Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će oni vjerojatno ići u drugi krug izbora 11. veljače.
Svih kandidati obećavaju oštro stajalište prema Rusiji
Odmah iza njih dvojice slijedi kandidat krajnje desne Stranke Finaca Jussi Halla-aho kojeg podržava 15-18 posto birača, a iza njega je bivši europski povjerenik Olli Rehn, kojeg podržava Stranka centra, s potporom od 12 posto.
Svih devet kandidata obećava oštro stajalište prema Rusiji ako budu izabrani za predsjednika, zaduženog za vanjsku i sigurnosnu politiku u bliskoj suradnji s vladom i koji predstavlja zemlju na sastancima NATO-a, a istovremeno djeluje kao vrhovni zapovjednik finskih oružanih snaga.
Odnosi između Moskve i Helsinkija pogoršali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., potaknuvši Finsku da odustane od dugogodišnje vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u u travnju 2023.
Prijem nordijske zemlje u NATO prošle godine izazvao je prijetnje "protumjerama" od golemog ruskog susjeda s kojim Finska dijeli granicu dugu 1340 kilometara.
Finska zatvorila granicu s Rusijom
Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu 2023., Finska je zabilježila povećani priljev migranata bez viza na istočnoj granici.
Finska je u prosincu zatvorila cijelu svoju granicu s Rusijom za putnički promet kao odgovor na porast broja migranata koji pokušavaju prijeći.
Helsinki smatra da je riječ o hibridnom napadu Moskve kako bi destabilizirala zemlju.
Moskva je odbacila finske optužbe da ih je tamo poslala.