KADA zamišljamo daljnju evoluciju čovjeka, odnosno njegov izgled u dalekoj budućnosti, često govorimo o promjeni u visini, veličini mozga i izgledu kože. No promjene mogu biti mnogo suptilnije. Skoro pa neprimjetne promjene u našoj sadašnjoj anatomiji pokazuju koliko evolucija može biti nepredvidljiva.
Primjerice, znanstvenici su uočili kako sve više ljudi ima dodatnu žilu u rukama što bi, prema trenutnim pokazateljima, za samo nekoliko generacija moglo postati uobičajena ljudska anatomska karakteristika.
Stručnjaci sa sveučilišta Flinders i Sveučilišta Adelaide u Australiji primijetili su da privremena arterija koja prolazi središtem naše podlaktice za vrijeme našeg razvoja u maternici ne nestaje onoliko često kao nekada. To znači da sve više odraslih hoda unaokolo s dodatnim kanalom krvožilnog sustava pod njihovim zapešćem, piše Science Alert.
Primjer brze evolucije
"Anatomi još od 18. stoljeća proučavaju prevalenciju ove arterije kod odraslih te smo tijekom naše studije ustanovili da se ona očito povećava", rekao je anatom Teghan Lucas sa sveučilišta Flinders.
"Ovu arteriju je nakon porođaja imalo oko 10% ljudi sredinom 1880-ih u usporedbi s 30% kod onih rođenih krajem 20. stoljeća. Stoga se, evolucijski gledano, radi o značajnom porastu te karakteristike u vrlo kratkom vremenskom razdoblju", dodao je.
Medijalna arterija formira se kod svih ljudi u prilično ranoj fazi razvoja, a služi za prijenos krvi niz ruku kako bi se nahranili tek rastući dlanovi. Otprilike oko 8. tjedna ta arterija obično nestaje i prepušta kormilo drugim dvjema žilama - radijalnoj i ulnarnoj arteriji.
Evolucijska prednost
Kako bi utvrdili sadašnju prevalenciju ovog krvnog kanala, znanstvenici sa Sveučilišta u Adelaideu pregledali su 80 udova leševa donatora europskog podrijetla koji su bili rođeni u prvoj polovici 20. stoljeća. Zatim su usporedili brojke s prijašnjim zapisima i ustanovili kako je ta arterija danas kod odraslih tri puta češća nego prije više od jednog stoljeća.
Medijalna arterija mogla bi biti evolucijski korisna jer pridonosi većim protokom krvi kroz prste i podlakticu. S druge strane, ako imamo ovu dodatnu arteriju izloženi smo većem riziku od sindroma karpalnog kanala, neugodnog stanja koje izaziva tupost, bol i trnjenje u području šake, prstiju i ruke.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Anatomy.