Europska komisija predlaže niz mehanizama kojima bi se Europska unija zaštitila od mogućih pokušaja budućih članica da oslabe demokratske strukture ili da vetom blokiraju ključne odluke. Prijedlozi su izneseni u nacrtu dokumenta u koji je Reuters imao uvid. Dok Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldova napreduju u procesu pristupanja, Unija analizira posljedice proširenja i razmatra treba li mijenjati pravila za prijem novih članica, piše Reuters.
U nacrtu dokumenta o pripremama za proširenu Uniju, Komisija navodi da proširenje jača Europu. Istovremeno upozorava: "Veći broj članica također postavlja veće zahtjeve pred donošenje odluka, administraciju, provedbu, infrastrukturu i financiranje." Nacrt je još podložan promjenama, a dio je paketa koji bi Komisija trebala predstaviti sljedeći tjedan.
Vlade država članica EU-a jasno su pokazale da žele smanjiti rizike od nazadovanja demokracije i promjena u vanjskoj politici novih članica. Takav stav proizlazi iz poteškoća koje je blok imao s Mađarskom za vrijeme Viktora Orbana, koji je smijenjen na izborima u travnju nakon 16 godina na vlasti. Neke vlade također traže zaštitu za tvrtke i građane u postojećim državama od naglih promjena koje bi proširenje moglo donijeti.
Predloženi zaštitni mehanizmi
Komisija razmatra uvođenje novih alata, a među njima je i privremena politička obveza. Prema njoj bi nova članica dala izjavu da se u ograničenom razdoblju neće protiviti odlukama koje se donose konsenzusom. Razmatra se i zaštitna klauzula koja bi, u razdoblju nakon pristupanja, omogućila postojećim državama članicama da suspendiraju prava nove članice, uključujući i pravo glasa.
Za takvu odluku bila bi potrebna kvalificirana većina od 15 od ukupno 27 članica, koje čine 65 % stanovništva Unije. U dokumentu Komisije navodi se da bi novi pristupni ugovori mogli sadržavati i vremenski ograničene zaštitne mjere u područjima kao što su slobodno kretanje radnika i poljoprivreda.
Promjene u načinu odlučivanja
Komisija je ponovno pozvala države članice da olakšaju donošenje odluka u EU-u tako što će dopustiti glasanje kvalificiranom većinom o pitanjima poput sankcija. To je područje u kojem je Mađarska često koristila svoj veto.
Izvršno tijelo EU-a dodalo je napomenu da bi "širu primjenu glasanja kvalificiranom većinom trebale pratiti odgovarajuće zaštitne mjere za ključne nacionalne interese". Dokument također poziva na sustavniji pristup postupnoj integraciji budućih članica u programe EU-a i prije formalnog pridruživanja, posebno u područjima obrane, energetike i prometa.