EUROPSKA komisija želi ubrzati energetsku obnovu zgrada u Europskoj uniji u idućih deset godina, što bi trebalo pridonijeti ostvarenju cilja da Europa do 2050. bude klimatski neutralna.
To konkretno znači energetsku obnovu još 10 milijuna obiteljskih kuća i stambenih zgrada te uredskih i javnih zgrada do 2030., odnosno ukupno 35 milijuna zgrada, istaknuo je u srijedu europski povjerenik za energetiku Kadri Simson, predstavljajući plan.
EU do 2050. želi biti klimatski neutralna
"Znamo da je to moguće jer elementi ovoga što predlažemo već postoje", kazao je, navodeći kao primjer programe u Litvi, Češkoj i Švedskoj.
Europska unija želi do 2050. biti klimatski neutralna i Komisija je nedavno predložila da se emisije CO2 smanje za 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990., prema sadašnjih 40 posto.
Europski parlament predlaže smanjenje za čak 60 posto. Dogovor o tome EU bi trebao postići do kraja godine.
Zgrade u Europskoj uniji odgovorne su za 40 posto ukupne potrošnje energije u EU i za 36 posto emisije stakleničkih plinova, navodi Komisija.
Gotovo tri četvrtine ih je energetski neučinkovito po modernim standardima i mnoge se griju na fosilna goriva. Svake godine energetski ih se obnovi svega jedan posto, a Komisija želi udvostručiti tu stopu.
Val obnove bi trebao pomoći 34 milijuna Europljana i otvoriti 160.000 radnih mjesta
Da bi se ostvarili ciljevi do 2030., emisije od energije koju se koristi za grijanje i opskrbu električnom strujom zgrada u EU moraju se smanjiti za 60 posto.
Dužnosnici u Bruxellesu nadaju se da će taj "val obnove" pomoći 34 milijuna europskih građana koji teško plaćaju račune za potrošnju energije te da će otvoriti 160.000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru.
Procjenjuje se da će za ostvarenje tog ambicioznog cilja trebati 275 milijardi eura dodatnih ulaganja svake godine.
Komisija će iduće godine provesti reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktive o energetskim svojstvima zgrada i predložiti njihove izmjene.
Predložit će među ostalim postupno uvođenje obvezujućih minimalnih standarda kad je riječ o energetskim svojstvima postojećih zgrada.