Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta usvojio je nacrt stajališta o Aktu o slobodi medija u kojem se traži da države članice osiguraju pluralnost medija, štite njihovu neovisnost i financiraju javne medije iz višegodišnjih proračuna kako bi se osigurala predvidljivost njihovih proračuna i spriječilo političko upletanje.
Tekst dopunjen amandmanima usvojen je s 24 glasa za, tri protiv i četiri suzdržana. O njemu još treba glasati Europski parlament na plenarnoj sjednici sljedeći mjesec. Nakon toga, izglasano izvješće predstavljat će poziciju Europskog parlamenta na temelju kojeg će pregovarati s Vijećem EU o konačnom tekstu zakona.
Akt o slobodi medija
Europska komisija je prije godinu dana predložila Akt o slobodi medija. Vijeće EU, to jest države članice, usvojilo je svoje stajalište krajem lipnja. Cilj je postići dogovor o konačnom tekstu zakona do europskih izbora u lipnju sljedeće godine.
Zastupnici su u izglasanom tekstu zatražili da se zahtjevi o transparentnosti odnose na sve medijske sadržaje, a ne samo na vijesti.
Traži se zabrana svakog upletanja i pritisaka na medije, između ostaloga, da se ne smije prisiljavati novinare da otkrivaju svoje izvore i traži od njih pristup šifriranim sadržajima na njihovim uređajima te zabrana korištenja špijunskih softvera protiv njih. Korištenje špijunskih softvera bilo bi moguće samo u opravdanim situacijama koje bi se ocjenjivale od slučaja do slučaja i isključivo uz nalog neovisnog pravosudnog tijela u istragama ozbiljnih zločina poput terorizma i trgovine ljudima.
U tekstu se kaže da treba osigurati ekonomsku održivost javnih medija kroz njihovo financiranje u višegodišnjim proračunima kako bi se osigurala stabilnost njihovih proračuna i spriječilo političko upletanje u njihov rad.
Zastupnici također predlažu ograničenje javnog oglašavanja dodijeljenog jednom pružatelju medijskih usluga, online platformi ili tražilici na 15 posto ukupnog proračuna za oglašavanje koji dodjeljuje to tijelo u određenoj zemlji EU.
Zastupnici također žele obvezati medije da objave tko im je vlasnik i tko od njih ima izravnu ili neizravnu korist. Isto tako traži se da mediji podnose izvješća o državnom oglašavanju i državnoj financijskoj potpori, uključujući i kada primaju javna sredstva iz zemalja koje nisu članice EU.
Kako bi se spriječilo da velike internetske platforme samovoljno brišu ili ograničavaju medijske sadržaje u EU, zastupnici predlažu postupak samoprijave i provjere kako bi se razlikovali neovisni mediji od lažnih.