EPIDEMIOLOG Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo komentirao je za N1 pojavu majmunskih boginja u Europi. Koliko su opasne, kako se liječe, trebamo li se brinuti?
Kaić je kazao da je to bolest koju izaziva virus sličan virusu velikih boginja, međutim postoje bitne razlike.
Riječ je o bolesti glodavaca u Africi
"Ova bolest je puno manje zarazna nego što su bile velike boginje i niža je smrtnost nego što je bila kod velikih boginja. To zapravo nije prvenstveno bolest ljudi, nego glodavaca u centralnoj i zapadnoj Africi, a povremeno bude prijelaza na ljude te s čovjeka na čovjeka, ali ne često jer nije jako zarazna", rekao je.
Pojašnjavajući kako se širi s čovjeka na čovjeka, Kaić je kazao da se u početku to odvija kapljičnim putem, ali je napomenuo da se mora raditi o direktnom kontaktu.
"Dakle, mora se biti u dugotrajnom bliskom kontaktu da bi se prenijela kapljičnim putem", rekao je Kaić pa otkrio da je druga opcija prijenosa putem izlučevina iz kože, a moguće je zaraziti se i spolnim putem.
"Mogu prijeći na majmune pa se zovu majmunske boginje"
"Ovi zadnji slučajevi koji se javljaju u Europi su u najvećem dijelu spolnim putem preneseni", dodao je. Rekao je i da se smatra da su rezervoar ovog virusa glodavci u divljini u Africi.
"Mogu prijeći na majmune pa se zovu majmunske boginje, ali oni nisu pravi izvor ove bolesti. Na čovjeka može prijeći tako da životinja ugrize ili ogrebe čovjeka ili ako čovjek prilikom manipuliranja bolesnom ili uginulom životinjom dođe u kontakt s njezinim izlučevinama putem oštećene kože i sluznice", rekao je Kaić.
Kao najčešće simptome naveo je slabost, povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljenost, bolove u mišićima i leđima...
"Boginje se liječe simptomatski"
"Nakon nekoliko dana javlja se osip koji je sličan osipu kod vodenih kozica", dodao je. Istaknuo je da lijekova specifičnih za tu bolest nema, kao ni za većinu virusnih bolesti.
"Liječi se simptomatski. Što se tiče cjepiva, 70-ih i 80-ih godina su provedena istraživanja koja su pokazala da cjepiva protiv velikih boginja u velikoj mjeri štite i protiv majmunskih boginja. Međutim, već 45-50 godina ne koristi se to cjepivo, a i ne zna se koliko dugo ono štiti. Mislim da ljudi koji su cijepljeni prije 45-50 godina više nemaju zaštitu", rekao je Kaić.
Nema opasnosti od širenja
Otkrio je da je smrtnost u epidemijama u Africi znala biti i do deset posto, ali inače nije toliko visoka. Upitan trebamo li se brinuti, odgovorio je:
"Moguće je da netko unese u Hrvatsku, ali šansa da se to krene širiti u nekoj velikoj mjeri je minimalna."