Foto: Alfa, Školska knjiga, Profil, Index

EKSPERIMENTALNA primjena prijedloga iz Kurikularne reforme trebala je početi od jučer započete nastavne godine. No, već je u proljeće bilo jasno da od toga neće biti ništa. Politika se umiješala u rad ekspertne skupine pa su njeni članovi, predvođeni Borisom Jokićem, zajednički dali ostavku. Gotovo 50 tisuća ljudi demonstriralo je na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a pridružile su im se još mnogi u svim većim hrvatskim gradovima. Kurikularna reforma se formalno nastavila, ali zapravo je zaustavljena.

Do 1. rujna trebala je trajati javna rasprava o dokumentima koje je stručna skupina ostavila iza sebe, međutim čini se da oni ili nikoga više ne zanimaju, ili nitko nema osobitih primjedbi na njih. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo je produljiti javno savjetovanje do 15. studenoga nadajući se prikupiti koliko-toliko relevantne primjedbe na Kurikularnu reformu. Do tad bi se trebala sastaviti i nova Vlada. U proljeće se činilo da u Hrvatskoj nema važnije teme od obrazovanja, ali u kampanji se ono samo usput spominje. HDZ tvrdi da je glas za njih glas za nastavak kurikularne reforme, a potpuno jednako tvrdi i koalicija okupljena oko SDP-a.

U međuvremenu učenici i dalje pohađaju loše opremljene škole, učenje se svodi na bubanje gomila podataka i većeg vrednovanja pamćenja nego razumijevanja. Nastavni planovi i programi pretrpani su nezanimljivim i nepotrebnim sadržajem dok se jako malo pažnje posvećuje znanjima i vještinama koji bi učenicima bili korisni u 21. stoljeću.

Tako je, primjerice, informatika izborni predmet tek od 5. razreda osnovne škole, a do osmog razreda učenici bi trebali savladati upotrebu kliznih traka i grafičkih komandi, koristiti kalkulator na računalu i naučiti ponešto o brzinama procesora te o serijskim i paralelnim portovima na računalima. Manje-više minimum onoga što ionako svakodnevno rade sami ako kod kuće imaju pristup računalu. Sretniji školarci pohađaju škole u kojima je informatika jedna od izvannastavnih aktivnosti. Najčešće je riječ o školama u kojima su roditelji sami sakupili novac za opremanje informatičkih učionica, a ravnatelji uspjeli nagovoriti nekog od profesora da posveti dio vremena informatičkom obrazovanju djece već od prvog razreda. No, i takvi su slučajevi rijetki, a djecu se u trećem razredu uči kako pretraživati pojmove pomoću internetskih tražilica ili poslati email. Ponovno, ono što mnogi od njih već ionako znaju.

I umjesto da uče primjenjivati računala osnovnoškolci će u 8. razredu za pristojnu ocjenu iz zemljopisa morati znati opisati ulogu JANAF-a, usporediti turizam gorske i primorske hrvatske, razlikovati prednosti od nedostataka marikulture odrediti gospodarsku važnost hrasta lužnjaka. Sličnih primjera ima u svim drugim školskim predmetima.

Zastarjeli način obrazovanja neće se tako brzo promijeniti. Malene su šanse da se kurikularna reforma eksperimentalno počne provoditi u 60 škola u sljedećoj školskoj godini. To će u prvom redu ovisiti o volji sljedeće Vlade. Čija god to Vlada bila morala bi obrazovanje postaviti kao jedan od prioriteta, jer bez drastične promjene sustava Hrvatska će nastaviti zaostajati za razvijenim svijetom.

Poredajte nastavne predmete po važnosti, a u komentarima ispod članka obrazložite vaš izbor.