EKSPEDICIJA 55 speleologa iz više zemalja preronila je proteklih dana sifon u jami Nedam na dubini od 1192 metra, čime su tu jamu primakli najdubljim jamama na Velebitu, ali su neočekivano ušli u prostore za koje speleolozi pretpostavljaju da pripadaju drugoj jami.
Dva člana speleoronilačke ekipe koja se sastojala od četvero ljudi preronila su sifon na dubini od 1192 metra i produbila jamu na 1250 metara. Iza sifona su istražili 120 metara horizontalnog kanala, nekoliko kraćih vertikala i skokova te 40 metara dugačku vertikalu, kazala je voditeljica ekspedicije Valentina Plemenčić.
Nova dubina istraženih kanala jame Nedam sada iznosi 1250 metara
Speleoronioci su se zaustavili jer su potrošili svu opremu i materijal za istraživanje: 100 metara konopa, 15 sidrišnih kompleta i bateriju bušilice. Nova dubina istraženih kanala jame Nedam sada iznosi 1250 metara i očekuje se da bi u narednim istraživanjima mogla premašiti dubinu zasad druge najdublje jame u Hrvatskoj Slovačke jame (-1301 m), rečeno je Hini iz ekspedicije.
Ekspediciju koju su organizirali Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveučilišta Velebit u suradnji s Komisijom za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, čine speleolozi iz Hrvatske, Austrije, Italije i Bugarske.
Istraživanja traju do 1. kolovoza pa s obzirom na to da je primarni cilj postignut rano tijekom ekspedicije, speleolozi su se usmjerili na druge kanale u jami Nedam te na okolni krš strogog rezervata Hajdučkih kukova.
"Ušli smo u nešto novo"
Speleologinja Đenis Barnjak nakon izlaza je izjavila da je ronjenje prošlo u najboljem redu i da se voda nije mutila, što je uz dovoljno rasvjete omogućilo snimanje potopljenog dijela jame.
Rekla je da su iza sifona ušli u vertikalni kanal koji se doima kao da pripada nekoj drugoj jami, s kojom se spaja. "Djeluje kao da nema veze s jamom Nedam, ušli smo u nešto novo", kazala je Đenis Barnjak.
"Sve što sam pretpostavljao je bilo krivo. Mislio sam da je to dolazni kanal, no on se diže i naglo spušta, dolazi se u neki sasvim drugi vodeni tok i jako velike prostore", kazao je Dino Grozić, drugi u timu speleoronioca.
"To čovjek baš ne bi očekivao na 1200 metara dubine. Sklisko je, mokro, kao korito rijeke prekriveno blatom. Ostali smo bez užeta, visiti u zraku. Bacali smo kamen u prostor prema dolje, zvuči kao da pada 50-60 metara, tako da jama ide sigurno stotinjak metara ispod sifona", kazao je.
Organizatori ističu da je ekspedicija doprinos hrvatskih speleologa obilježavanju UNESCO-ove svjetske godine krša i špilja.
Krš je globalno važan zbog velikih količina pitke vode u njegovom podzemlju te izuzetne georaznolikosti i bioraznolikosti. U špiljama i jamama zabilježeni su brojni geološki i klimatski procesi od daleke prošlosti Zemlje do danas. Jama Nedam kao jedna od dubokih jama Velebita daje izravan uvid u podzemne vodene tokove, geološke pojave i brojne špiljske životinje.
O posebnostima dubokih jama Sjevernog Velebita, od kojih su četiri dublje od 1000 metara i najdublje su u Hrvatskoj, može se informirati u Kući Velebita u Krasnu, prezentacijskom centru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, ističu.