DRŽAVA, sada je to i službeno, ulazi u posao isplate mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa. Put k isplati mirovina iz privatnih mirovinskih fondova otvorila joj je Hanfa, čije je Upravno vijeće u četvrtak dalo zeleno svjetlo za pokretanje Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, koje će biti u 100-postotnom vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), odnosno države.
Ministarstvo rada i državni mirovinski zavod proteklih su se godina intenzivno bavili idejom osnivanja mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) koje bi konkuriralo dosad jedinom postojećem mirovinskom osiguravajućem društvu za isplatu mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa koje drži Raiffeisen.
Ideja na tragu državnog bookinga ili agencije za najam stanova
Ideja je konačno razrađena i, prema procjenama upućenih, novo mirovinsko osiguravajuće društvo trebalo bi zaživjeti početkom sljedeće godine ili do kraja ožujka 2021. Hrvatska će tako dobiti još jedan MOD za isplatu mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa. Ovoga puta u državnom vlasništvu.
Projekt je, moglo bi se reći, na tragu ideje da država osnuje vlastitu booking stranicu ili svoju agenciju za najam stanova i samo je još jedna potvrda da značaj države u gospodarskom životu zemlje jača, umjesto da se smanjuje.
Koji je interes države da krene u biznis isplate privatnih mirovina?
No za razliku od spomenutih ideja, ovdje je posao na realizaciji sada već praktično gotov. Pritom nije baš posve jasno koji je interes države da krene u biznis isplate privatnih mirovina, osim što u vladinim krugovima već dugo upozoravaju da su naknade za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa visoke. Motiv se vjerojatno može tražiti, kako se u financijskim krugovima može čuti, i u tome da se uhljebi dio vlasti bliskih kadrova, kao i da se rasporedi dio sadašnjih zaposlenika HZMO-a, ali ovdje treba upozoriti kako su za rad u MOD-u ipak potrebna specifična znanja.
Isplatu mirovina iz drugog i trećeg mirovinskog stupa sada provodi Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo kao jedino društvo za isplatu mirovina. Prema podacima Hanfe, na dan 31. ožujka ove godine isplaćivali su 2223 mirovine za umirovljenike iz drugog i 7134 mirovina za umirovljenike iz trećeg stupa. Te brojke same po sebi govore da ovo još nije posao u kojem se može očekivati značajna dobit niti u ovom trenutku ima previše prostora za više društava za isplatu.
Novac za osnivanje novog mirovinskog društva namaknut će se iz novca za prvi stup
S druge strane, argument zagovornika državnog MOD-a je da bi država mogla donijeti korist umirovljenicima tako što će značajno smanjiti naknade i tako povećati udio novca koji se isplaćuje za mirovinu. No ni taj argument nije bez upitnika. Naime, da bi HZMO osnovao MOD, mora uložiti, kako stoji u odluci HZMO-a iz lipnja prošle godine, 23,1 milijun kuna temeljnog kapitala te osigurati još 50 milijuna kuna za prvu godinu funkcioniranja.
Prema odluci o osnivanju državnog MOD-a, u HZMO-u su se dosjetili toga da temeljni kapital i novac za prvu godinu rada novog MOD-a osiguraju iz sredstava Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva (HMID) koji upravlja dionicama u vlasništvu državnog mirovinskog fonda. No svrha HMID-a je da pomaže isplatu mirovina iz prvoga stupa, dok se zadržana dobit sada preusmjerava u društvo za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa, što s postojećim umirovljenicima iz prvoga stupa ipak nema puno veze.
Drugo, ideja o tome da bi država smanjivanjem naknada mogla povećati iznose budućih mirovina mogla bi držati vodu da naknade Raiffeisen MOD-a do sada u nekoliko navrata nisu smanjivane. U drugom stupu one iznose, kako pokazuju dostupni podaci, 1,5 posto od iznosa koji se iz fonda prebaci u MOD radi isplate mirovina te 0,17 posto od iznosa godišnje mirovine, što, kako doznajemo u Raiffeisen MOD-u, ide za pokriće troškova - od izračuna prve mirovine, preko izdavanja rješenja, pa do troškova platnog prometa kod isplate. Iste troškove imat će i HZMO, za koji se danas često tvrdi kako umirovljenicima ne naplaćuje nikakve naknade, ali se zaboravlja da njegovo poslovanje plaćamo svi - iz proračuna.
Osim toga, ako ide na daljnje smanjenje naknada, postavlja se pitanje kako će državni MOD na tome zaraditi. U krugovima bliskim vlasti ističu da zarada ne može biti jedini motiv poslovanja, ali bez nje ni državni MOD neće moći uspješno poslovati.
Iz vlade poručuju da žele konkurenciju na tržištu isplate privatnih mirovina
Informacije iz financijskih krugova govore da je za projekt državnog MOD-a zadužena Renata Gecan Milek koja je karijeru izgradila u Raiffeisenu. Ona je, prema tim informacijama, izradila poslovni plan novog, državnog MOD-a. Potvrdu te informacije dobili smo od nekoliko sugovornika, kako iz vladinih, tako i iz financijskih krugova. U Hanfinom priopćenju stoji, pak, da je Gecan Milek, kao i Blaženki Križanac, odobren rad kao članicama Uprave novog državnog MOD-a na mandat od pet godina.
Nekoliko naših sugovornika bliskih vladi u ideji pokretanja državnog MOD-a vide brojne koristi. Prije svega, kažu, osnivanjem novog MOD-a na tržištu isplate mirovina iz privatnih mirovinskih fondova stvorit će se konkurencija koje trenutno nema. Nadalje, ističu, to će koristiti samim umirovljenicima jer bi im mirovine iz drugog stupa mogle biti (nešto) veće nego što su sada, budući da bi naknade državnog MOD-a trebale biti manje. Osim toga, u izračun buduće mirovine ulazi velik broj faktora, poput očekivanog trajanja života, stope inflacije, očekivanog kretanja kamatnih stopa i stope gospodarskog rasta u dužem razdoblju, a svaka korekcija bilo kojeg od tih faktora u računici utječe na iznos mirovine koju korisnik prima iz drugog mirovinskog stupa.
Drugim riječima, za nijansu brži očekivani rast BDP-a može povećati mjesečni iznos mirovine, kao što duže razdoblje primanja mirovine, odnosno dulje očekivano trajanje života, isti iznos može umanjiti.
"Računica postojanja takvog državnog osiguravajućeg društva je definitivno pozitivna, kako za HZMO tako i za korisnike. Ljudi će, uostalom, kada budu odlazili u mirovinu, sami moći birati hoće li da im mirovinu iz drugog stupa isplaćuje državni MOD ili privatni", ističe za Index sugovornik koji je dobro upućen u projekt.
Analitičari skeptični prema državnom društvu za isplatu mirovina iz 2. i 3. stupa
I dok u krugovima bliskim državi hvale projekt državnog MOD-a, stručnjaci upozoravaju da je on daleko od idealnog. Štoviše, mnogi u njemu vide samo još jedan projekt koji će poslužiti za uhljebljivanje vlasti bliskih kadrova. Isto tako, upozoravaju, nije beznačajno da i MOD, po zakonu, uglavnom ulaže u državne obveznice, što će vlastima s vremenom, kada se biznis razvije, otvoriti još jedan značajan kanal za plasiranje obveznica i drugih vrijednosnih papira.
"Skeptičan sam prema takvim državnim projektima. Ako će troškovi rada takvog, državnog MOD-a biti manji, kako najavljuju, onda je realno očekivati da će i usluga biti slabija. Iskustvo nas uči da takvi državni projekti obično ne završavaju dobro, a da troškove onda snose porezni obveznici", upozorava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Dodaje i kako ne zna za puno slučajeva u inozemstvu da se država odlučila ući u biznis isplate privatnih mirovina.
Predrag Bejaković
Financijski stručnjak: Kakva je to logika?
Znatno oštriju reakciju dobili smo od jednog financijskog stručnjaka koji je pristao razgovarati uz uvjet anonimnosti.
"Kakva je to logika da smo u mirovinskoj reformi stvorili privatne mirovinske fondove, a da sada država nudi da isplaćuje mirovine koje su ljudi uštedjeli u privatnim mirovinskom fondovima?! Ako je već potrebno osnovati novi MOD, onda neka to zajedno učine privatni mirovinski fondovi, a ne država. I u vladi jako dobro znaju da posao isplate mirovina zasad spada samo u rubno profitabilne", poručuje naš sugovornik.
Je li ovo pravi kraj mirovinske reforme?
Slaba profitabilnost MOD-a posljedica je toga što najveći dio građana koji su uplaćivali u drugi i treći stup još uvijek radi, odnosno nije još otišao u mirovinu. Ovdje valja naglasiti kako su u mirovinskoj reformi razdvojeni poslovi uplate doprinosa u drugi i treći mirovinski stup i naknadne isplate mirovina. Dok se posao uplate doprinosa kojim se bave mirovinski fondovi, koji sada, prema podacima Hanfe, raspolažu s oko 112,9 milijardi kuna, pokazao isplativim, posao isplate mirovina iz mirovinskih fondova, što je posao MOD-a, teško da bi se još mogao podvesti pod tu kategoriju, budući da je broj korisnika takvih mirovina još uvijek mali.
Sve to, međutim, ne znači da posao isplate mirovina iz privatnih mirovinskih fondova nema potencijala. Taj potencijal proizlazi iz starenja stanovništva, odnosno iz činjenice da se u narednom razdoblju očekuje da će sve više članova obveznih i dobrovoljnih privatnih mirovinskih fondova odlaziti u mirovinu. U praksi, to će za MOD-ove značiti kako više posla tako i veće prihode od naknada.
I u priopćenju Hanfe ukazuje se na takve trendove. Naime, krajem ožujka ove godine ukupna aktiva (imovina) MOD-a porasla je 61,5 posto, a dobit čak 181,75 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, i to najviše zbog rasta broja korisnika mirovina iz drugog i trećeg stupa. Trendovi u isplati mirovina iz privatnih mirovinskih fondova su, dakle, pozitivni.
To bi ujedno mogao biti glavni razlog zbog kojeg država u posao isplate privatnih mirovina ulazi baš sada. S druge strane, mnogi se pitaju neće li to zapravo biti i kraj mirovinske reforme, budući da će se isplatom privatnih mirovina sada baviti (i) država.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.