NAKON što je Vlada uvela harač i podigla PDV na 23 posto, nije dugo trebalo čekati na poskupljenja. I dok jedni to rade javno - poput Ine koja je od ponedjeljka u ponoć podigla cijene goriva za oko 50 lipa po litri, a drugi "ispod pulta" - poput nekih trgovačkih centara koji su premijerki svečano obećali "zadržavanje cijena na istoj razni", ali ih ubrzo povećali pojedinim proizvodima što nije promaklo stalnim kupcima, stigla je najava kako bi u jesenskom "paketu poskupljenja" mogla biti i struja.
Obećanje - ludom radovanje
Samo neki od dodatnih troškova koji su uz "krizni namet" nakon uvođenja Vladinih "recesijskih mjera" opteretili džepove građana, povećanje su cijena usluga Hrvatskog Telekoma (MaxAdsl-a, MaxTV-a, itd.) te uvođenje naknade prilikom plaćanja HT-ovih računa u poslovnicama Hrvatske pošte. Zagrebparking je pak poskupljenje upakirao u paket "proširenja zona naplate parkiranja", iako su se predstavnici Zagrebačkog Holdinga na sastanku s premijerkom kleli kako ne samo da neće cijene povećati u ovoj, već ni u idućoj godini.
Idući koji bi mogao podići cijene je, smatraju ekonomisti, HEP. "Nema logike da HEP uvozi struju po cijeni od 80 centi za kilovatsat, a da je onda ovdje prodaje po cijeni od 20 ili 30 centi. Hrvatski je problem što još nismo prilagođeni pravilima igre koja vladaju u svijetu. Naime, cijene proizvoda niza državnih monopolista godinama su se držale `zaleđenima`, iako smo ih morali uvoziti i plaćati znatno skuplje. To se posebno odnosi na energente, koje Hrvatska i inače mora uvoziti i čije će cijene u sljedećem razdoblju bilježiti rast, kako bi se izjednačile s onima u svijetu, bez obzira na Vladine apele da se to ne radi", rekao je za Jutarnji list ekonomski analitičar Damir Novotny.
Uz jesenski val poskupljenja i jesenski val prosvjeda
Hrvatska udruga sindikata za jesen je, podsjetimo, zbog rasta cijena najavila val prosvjeda koji će započeti u Vinkovcima 9. rujna, a završiti velikim finalnim prosvjedom u Zagrebu 15. rujna. Između ta dva datuma svaki će se dan održavati prosvjedi radnika, pa tako nakon Vinkovaca na red dolaze Osijek, Šibenik, Rijeka, Pula te Split 14. rujna. Temeljni razlog prosvjeda je "evidentno nezadovoljstvo radnika i građana RH uzrokovano katastrofalnim stanjem državnih financija i gospodarstva, te načinom na koji Vlada RH pokušava spasiti stanje odavna izmaklo kontroli".
Sindikati pozivaju radnike, umirovljenike, studente i druge oštećene građane i njihove obitelji da izlaskom na ulice zatraže ukidanje kriznih poreza, vraćanje stope PDV-a na 22 posto, izuzimanje iz sustava PDV-a što je moguće većeg obuhvata artikala široke potrošnje i svakodnevne uporabe i povlačenje protupravne odluke Vlade RH o davanju preporuke trgovačkim društvima u pretežnom vlasništvu RH da smanje plaće radnika za 10 posto. Rješenje krize vide u stimuliranju osobne potrošnje građana kao preduvjetu ozdravljenja prvenstveno proizvodno orijentiranog gospodarstva, maksimalnoj zaštiti domaće proizvodnje putem dosljedno provođenih uvoznih restrikcija za dobra prisutna na domaćem tržištu te hitnom obračunu s kriminalom i korupcijom.
Svoju podršku radničkim sindikatima su, između ostalih, najavile i udruge seljaka, građanska inicijativa "Stegnite vi svoj remen bando lopovska!" te Mreža mladih Hrvatske.