Krenula je berba grožđa na Pelješcu. Kvaliteta i kvantiteta uroda su dobre, ali vinogradarima probleme zadaju divlje svinje i ptice.
"Jedan dio vinograda je već obran, jedan kao što vidite, nije. Kvaliteta se čini da će biti u konačnici dobra. Kvantiteta je, u odnosu na prošlu godinu, nešto manja kod nas. Pa jedno je zbog suše i drugo standardno zbog divljih svinja i ptica, i toga što napada, jer ovdje smo u divljini", rekao je za Plodove zemlje Arsen Roso, voditelj vinograda Postup smještenog na oko 300 metara nadmorske visine.
I na drugoj strani Pelješca berba se zahuktava. "Rane sorte smo pobrali, to smo završili. Krenuli smo i s rozeom i sad krećemo s plavcem, za nekakvih 15 - 20 dana. Nadamo se dobroj godini. Godina jest bila sušna, pala je sad jedna dobra količina kiše, koja možda i nije trebala, ali u redu. Mi smo spremni na sve moguće situacije", naglasio je Vanja Ljubotina, rukovoditelj vinarije Janjina.
Ipak, i oni muku muče s divljim svinjama. "Oborili su međe. Ima ih strašno puno. Pored sve žice, oni probiju ispod žice i razvale među", napomenuo je Ljubotina.
Divlje svinje ruše suhozide. Marija Mrgudić, vinarka iz Vignja, na rubu je snaga. "Mi smo svaku godinu na tom hektaru brali šest tona, a ove godine smo jedva jednu tonu ubrali. One dolaze ispred kuća. Dalje malo, ima jedan restoran; rekla mi je vlasnica da im dolaze kad su gosti tu. Više se ne boje uopće, toliko ih je", ispričala je.
"Ove godine je bilo dosta suše, a životinje se moraju s nečim hraniti. Vinogradi su im pristupačni, pošto se dobar dio površina ne obrađuje. Šikare su blizu vinograda i prvo nastradaju vinogradi. To je nešto sasvim normalno", objasnio je Niko Antičević, tajnik lovačke udruge Muflon.
Na snazi je uredba o afričkoj svinjskoj kugi i suzbijanju brojnosti stanja. Međutim, slična uredba se provodi i u BiH pa divlje svinje spas pronalaze na Pelješcu.
"Uz veće protjerivanje divljači, a ujedno i veće količine vuka, divlja svinja ide gdje joj je bolje, gdje se bolje osjeća. A Pelješac ima jedan dio nepristupačnih dijelova, gdje ni mi lovci ne možemo doći ni sa psima, ni u pogonske lovove i jednostavno je raj za daljnje razmnožavanje", naveo je Antičević.
"Sistem uređaja za zastrašivanje divljači tako da pas istovremeno laje i puška koja puca. Tako da ja to koristim već dvije godine. Meni se pokazalo 100 posto uspješno", kazao je Ivica Dujmović, tajnik lovačke udruge Dubrava iz Gornje Vručice.
Problem s divljim svinjama prisutan je već dulje vrijeme, ali ove godine situacija je eskalirala. Divlje svinje stalno preplivavaju more, s kopna na Pelješac i dalje prema otocima. Broj im stalno raste.
"Problem traje već 20-ak godina, ako ne i više. Pelješac je džungla u određenim dijelovima, nepristupačni tereni i oni se razmnožavaju bez ikakvog prirodnog neprijatelja", upozorio je Ljubotina.
U vinogradima blizu šuma postavljene su mreže visoke 2 metra, prvenstveno zbog muflona, ali divlje svinje opet pronađu svoj put.
"Probali smo praviti zaštitu s plinskim topom. Jednu godinu je donekle; prvu godinu je funkcioniralo, drugu onako nekako, a treću više nema koristi. Mi smo probali repelentima, stavljali krpice tako da on ima dosta intenzivan vonj, odnosno smrad. Ni to nije baš pomagalo", požalio se Roso.