Danas je Kolona sjećanja. Mislite li da se trebala održati?
VUKOVAR sjećanje na najtužniji dan u svojoj i novijoj hrvatskoj povijesti čeka u nikad čudnijoj atmosferi.
>> Kolonu sjećanja pratite uživo na Indexu
Prošlo je 29 godina otkad su JNA i pobunjeni Srbi, uz pomoć dobrovoljaca iz Srbije i raznih paravojnih formacija, slomili otpor malobrojnih branitelja. Nakon tri mjeseca opsade grad je razoren. Agonija grada nije prestala njegovim padom. Idućih dana dogodit će se neki od najstrašnijih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Brojni nestali tog mučnog studenog 1991. godine do danas nisu nađeni.
Brojne rane tako do danas nisu zacijelile, a to otvara i brojna politička pitanja. Svake godine tužnu vukovarsku obljetnicu tako prate i politička prepucavanja. Znalo je i prijašnjih godina biti političkih prepucavanja oko toga tko, kad i u kojoj koloni ide. No ove godine političkim prepucavanjima, kojih opet ne nedostaje, pridružila se pandemija koronavirusa koja je cijeli događaj dovela u pitanje.
Tako se do prije desetak dana nije znalo hoće li Kolona sjećanja uopće biti održana. Prema mjerama Nacionalnog stožera civilne zaštite, na otvorenom je dozvoljeno okupljanje maksimalno 50 osoba. Zbog toga se trebalo pristupiti modifikaciji mjere. Rečeno-učinjeno, Stožer je donio mjeru po kojoj je maksimalni broj sudionika vanjskih skupova 50, osim u nekim situacijama. Ta situacija je Kolona sjećanja.
Odluka je odmah podijelila javnost. Kritičari Stožera tvrdili su da je riječ o (još jednoj) političkoj odluci donesenoj zbog izbora - a u Hrvatskoj su stalno neki izbori, ovaj put lokalni - te da se masovnim skupom u Vukovaru riskira širenje zaraze diljem zemlje. Stožer je, pak, tvrdio da je riječ o razumnoj odluci jer bi se, da nisu donijeli odluku i odredili pravila, ljudi svejedno sjatili u Vukovar, ali u nekontroliranim uvjetima.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.