Godišnje se u Hrvatskoj baci nevjerojatnih 286 tisuća tona hrane, što je u prosjeku 71 kilogram po stanovniku.
Kako bi se ti viškovi preusmjerili onima kojima su najpotrebniji, Hrvatski Crveni križ organizirao je okrugli stol o funkcioniranju banaka hrane, ključnih centara za prikupljanje i podjelu donacija, piše HRT.
S obzirom na to da se približava prosinac, vrijeme kada se tradicionalno kupuje i priprema više hrane, raste i opasnost da će velik dio tih namirnica završiti u otpadu. Stoga iz Crvenog križa upućuju važan apel građanima.
"Ima puno obitelji koji će u prosincu imati pune trpeze međutim sjetimo se svih onih koji to nemaju. Ovo je poziv za pomoć upravo onima najugroženijima; kada kupujete i kada kuhate nemojte ogromne količine hrane koje ćete baciti, izdvojite za nekog drugog, to će biti velika radost", poručila je Marina Pinjagić Telak iz Hrvatskog Crvenog križa.
Viškove hrane građani mogu ostaviti u košarama postavljenim u gotovo svim trgovačkim centrima ili ih odnijeti izravno u jednu od devet Banaka hrane kojima upravlja Hrvatski Crveni križ.
Postojeća mreža banaka hrane uskoro će se proširiti, s posebnim naglaskom na obalni dio zemlje.
"Mi očekujemo da ćemo u narednim mjesecima tijekom slijedeće godine uspostaviti još nekoliko Banaka hrane. Posebno ćemo se fokusirati na obalni dio Hrvatske zato jer ovih devet banaka su zapravo na kontinentu Hrvatske", objasnio je Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U borbu protiv bacanja hrane uključili su se i veliki proizvođači, koji razvijaju vlastite sustave doniranja i tako pomažu potrebitima, ali i značajno smanjuju otpad.
"Nastojimo da oni proizvodi koji se ne prodaju dovoljno prije isteka roka da se doniraju primateljima donacija i da na vrijeme, prije isteka tog roka, stignu do krajnjih korisnika. Na taj način mi smo u samo godinu dana smanjili otpad od hrane za otprilke 60 posto", rekla je Helena Radić Bosanac iz Nestlea.
Inicijativi se pridružio i Hrvatski kuharski savez, pozivajući šefove restorana da promišljeno sastavljaju jelovnike, a goste da budu umjereni pri naručivanju.
"Jedan veliki problem su gosti koji doslovce zato što se žele pokazati da stolovi moraju biti puni, a u biti na kraju se to ne pojede. Tu imamo veliki problem. Moraš slušati gosta jer svi živimo od toga, ali svi smo svjesni da to nema smisla", smatra Erich Glavica iz Hrvatskog kuharskog saveza.
Ovaj problem dodatno dobiva na težini uz podatak iz 2024. godine, prema kojem otprilike petina stanovništva u Hrvatskoj živi blizu granice siromaštva.