LIJEČNICI Medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland su u petak prvi put u povijesti u čovjeka transplantirali srce genetski modificirane svinje.
Radi se o prvoj uspješnoj transplantaciji svinjskog srca u ljudsko biće. Pacijent David Bennett (57) iz Marylanda je danas ujutro bio stabilno.
"Srce ima puls, stvara pritisak, to je njegovo srce", rekao je liječnik Bartley Griffith, koji je vodio operaciju.
"Radi i izgleda normalno. Oduševljeni smo, no ne znamo što nas čeka kasnije. Ovakvo nešto nije nitko do sada napravio", dodao je.
Prošlo je kritičnih 48 sati
Na svijetu kronično nedostaje nekih ključnih organa za transplantaciju. Prošle je godine oko 3817 Amerikanaca imalo transplantaciju srca, što je više nego ikada prije. No, potražnja je još uvijek veća nego što ima organa darivatelja. Svakoga dana u SAD-u umre desetak ljudi koji čekaju zamjenske organe.
Liječnik David Klassen, glavni medicinski službenik Mreže za darivanje organa, kazao je kako je ova operacija veliki pomak u procesu transplantacije. No, dodao je kako će još proći neko vrijeme prije nego što se takav postupak bude mogao primijeniti diljem svijeta, napominjući da do odbacivanja organa može doći čak i kada se transplantira kompatibilan bubreg ljudskog donora.
Još uvijek nije poznato kakva budućnost čeka Bennetta. Za sada je povezan s uređajem koji ga je održavao na životu prije operacije, ali to nije neobično za primatelja novog srca. Liječnici su čak kazali da bi u utorak mogao biti skinut s aparata.
Naime, medicinsko osoblje pomno prati ima li znakova da njegovo tijelo odbacuje novi organ, a prvih 48 sati, koji su kritični, prošlo je bez incidenata, piše The New York Times.
"Mogao sam birati između smrti i ove transplantacije. A želim živjeti. Znam da je mala vjerojatnost da će sve proći dobro, ali to je bio moj jedini izbor", rekao je Bennett prije operacije.
Genetski modificirana svinja
Bennett je primio srce od genetski modificirane svinje koja je prošla 10 modifikacija. Znanstvenici su joj deaktivirali 4 gena, uključujući i onaj koji kodira molekulu koja uzrokuje odbacivanje organa.
Deaktivirali su i gen rasta kako bi spriječili da srce svinje nastavi s rastom nakon transplantacije.
Stručnjaci su također u genom svinje ubacili šest ljudskih gena kako bi Bennettov imunološki sustav lakše prihvatio svinjski organ.
Kada je Bennett svome sinu, Davidu Bennettu, prvi put pričao o transplantaciji, njegov sin je bio zbunjen.
"U početku mu nisam vjerovao. Bio je u bolnici mjesec dana ili više i mislio sam da možda halucinira. Mislio sam da takvo nešto nikako nije moguće", rekao je njegov sin.