Foto: 123rf
"U Saboru je danas predviđena rasprava o Zakonu o strancima koji u novom prijedlogu kriminalizira pomaganje izbjeglicama. Ako se takav proces nastavi građani više neće pomagati što će za proces integracije izbjeglica biti opasno i riskantno", upozorila je Tea Vidović iz Centra za mirovne studije (CMS) ispred zgrade hrvatske Vlade u ponedjeljak.
Rekla je da je su konferenciju nazvali "Integracija kao podijeljena odgovornost" jer se udruge već godinama bave uključivanjem izbjeglica u društvo, no unatoč naporima nižu se poteškoće.
"Iako postoji akcijski plan za integraciju brojne se mjere ne provode i izbjeglice su prepuštene same sebi, a većinu integracije provode volonteri i udruge", istaknula je dodavši da je integracija dvosmjeran proces te jednaku ulogu moraju imati institucije kao i izbjeglice.
Kazna za pomoć izbjeglicama
Vidović je ponovila da se usvajanjem novoga Zakona o strancima građani, koji na bilo koji način pomognu izbjeglicama, izlažu mogućnosti kažnjavanja novčanom kaznom.
"Zakon ne definira u kojim će se slučajevima isključiti osobe iz kažnjavana. Sporno je i problematično jer nije striktno definirano kada se hoće, a kada neće kažnjavati građani koji pomažu izbjeglicama. Problem je i u tome što se sve češće osobe koje traže azil odvraćaju od te namjere", kaže ona.
Predstavnica Rehabilitacijskog centra za stres i traumu Valentina Zeljak Božović naglašava da je oko 40 posto izbjeglica, prema neslužbenim podacima udruga, s područja Austrije, Hrvatske, Njemačke i Srbije, doživjelo neki oblik torture.
"Ako smo tijekom Domovinskog rata primili pola milijuna ljudi iz BiH, jednako možemo pokazati visoki stupanj solidarnost i prema nekoliko tisuća građana koji će, možda, postati dio Hrvatske", rekla je.
Integracija izbjeglica
"Hrvatska je preuzela odgovornost da pruži zaštitu za oko 1.600 osoba. Do sada je u Hrvatsku primljeno 34 osobe, a u lipnju se očekuju još dvije grupe od desetak ljudi. Izbjeglicama je bitno pomoći na svim razinama od administracije do konkretnih stvari", kazao je Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice. Hrvatska je u javnosti nastupila kao zemlja koja je voljna primiti izbjeglice, no ne predstavlja se kao zemlja u kojoj izbjeglice mogu ostati, dodao je.
Pozdravio je napredak suradnje između institucija i civilnih društava, ali i naglasio da nekada manjka suradnje te naveo primjer otežanog traženja stanova za izbjeglice. Ocijenio je da se integracija te smanjivanje isključivosti, diskriminacije i netolerancije može postići češćim druženjem građana s izbjeglicama.