Ponovo se bilježi poskupljenje najma stanova. Tu se pogotovo ističu cijene stanarine u Zagrebu.
>> Plenković: Imamo previše praznih stanova, cijene nekretnina su visoke
Govorio je o tome nedavno i premijer Andrej Plenković, kazavši da je skupa kupoprodajna cijena stanova, kao i cijena najma. Kad smo se već u uvodu dotaknuli politike, tu treba reći da od 1. srpnja umjesto dosadašnjih 350, saborski zastupnici koji žive izvan Zagreba za najam stanova u glavnom gradu dobivaju naknadu od 650 eura, što također otkriva promjenu na tržištu.
Koliko su cijene porasle?
Prema podacima Eurostata, porast cijene najma stanova u Hrvatskoj u 2023. iznosio je 6.3 posto više naspram prethodne godine. Prosjek Europske unije iznosio je 3 posto. Zanimljivo je pogledati i porast u zadnjih desetak godina. Hrvatska u lipnju ove godine bilježi porast najma u iznosu od 123.89 posto naspram 2015. Najam je više rastao samo u šest europskih država. Postotni porast naspram rujna 2023. iznosi oko 2.44 posto.
>>Cijene najma eksplodirale. "Zarađujem 770 eura, stan od 27 kvadrata plaćamo 600 eura"
To pokazuje dostupna statistika Europske komisije i to uključuje cijelu zemlju. No što je s većim gradovima, poglavito Zagrebom?
Kako je u ožujku za Index pojasnio Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama Hrvatske gospodarske komore, cijene za dugoročni najam su prosječno porasle oko 20 posto za manje stanove do 500 eura mjesečno, a za stanove od 500 do 1000 eura porast je do 10 posto.
Na stan nekad ide cijela plaća
Vlasnik agencije za nekretnine Filip Brkan u srpnju je za RTL objasnio kako su cijene najma porasle 20 posto u godini dana.
"Radio sam jednu analizu, oko 13.5 eura je bio metar kvadratni u Zagrebu i kad to pomnožite, dođete do nekih 800 eura za stan od 55 kvadrata i to je de facto cijela plaća. Kad gledate usporedbu s 2019. godinom, plaće su rasle 36 posto, a cijene najma 54 posto", rekao je.
Stan na Trešnjevci 1200 eura
Situaciju s cijenama najma stanova provjerili smo u Index Oglasima. Naravno, puno toga ovisi o lokaciji. Za početak, zanimalo nas je kolike su cijenu u centru, odnosno kontaktnoj zoni centra. Pritom smo kao parametar uzeli stanove koji su ugodni za život, ali nisu osobito luksuzni.
Najam garsonijere od 30 metara kvadratnih na Medveščaku dođe 550 eura. Najam stana od 56 kvadrata na Donjem gradu košta 900 eura. Stanarina stana na Britancu od 82 metra kvadratna dođe 1200 eura. Najam stana u istom predjelu, ali od 42 metra kvadratna, košta 700 eura.
Stan na Sjevernoj Trešnjevci, veličine 82 kvadrata, košta čak 1200 eura. Provjerili smo i fotografije tog stana, doista se može reći da nije nimalo luksuzno sređen, upravo suprotno. Zapazili smo i oglas u kojem se nudi stan u Zapruđu od 40 kvadrata koji košta 800 eura, ali i garsonijera od 27 eura u Donjoj Dubravi čiji najam dođe 480 eura.
"Traže 900 eura za 40 kvadrata"
No pravo stanje s tržištem idealno je provjeriti s ljudima koji aktivno traže stan. S nekoliko njih smo popričali te ih nismo pitali samo oko cijena već i oko drugih stvari koje su primijetili u svojoj potrazi.
Jedna od njih je Petra Marić. Govori da je njena potraga za najam počela nedavno, ali da joj nije dugo trebalo da primijeti nerealan omjer očekivane cijene i kvalitete.
"Veliki se broj stanodavaca sada odlučuje za odabir određenih agencija za posrednike te za svoje stanove na periferijama grada, a osrednjeg uređenja i opreme, zahtijevaju polog u visini jedne mjesečne najamnine, prvi mjesec unaprijed, a sama agencija od najmoprimaca iziskuje proviziju.
Glede omjera same kvadrature i cijene najma, nije ništa čudno opetovano nailaziti na oglase u kojima uredno piše '40m2, 800 do 900 €', u prosjeku. Bez režija. Dogodi se i da zakažu razgledavanje stana pa vam na dan dogovora jave kako su već iznajmili jer je netko 'pripravniji' na neviđeno platio polog i ostale, očigledno sada neizbježne, troškove" govori ona.
"Kao vrhunac svega, vrlo su izbirljivi pri odabiru. Iznajmili bi najradije, čini nam se, isključivo zaposlenom samcu koji zapravo ni ne boravi u stanu za koji plaća abnormalno puno. O djeci, ljubimcima i sl. da ne govorim", rekla nam je Marić.
"Još 2022. garsonijera bi koštala 250 eura"
Jedna studentica nam ističe kako su se u zadnjih nekoliko godina cijene najma stanova izrazito povećale.
"Primjerice, u 2022. za lijepo uređenu manju garsonijeru izdvajalo se oko 250 eura. Sada garsonijera prosječnog uređenja dođe 500 eura. Uz to, porast je iznajmljivanja pod agencijama, što znači da treba platiti i agencijsku proviziju koja je najčešće u visini najma nekretnine.
Kao studentica, svega sam se nagledala i naslušala. Tako, osuđena sam slušati životne priče iznajmljivača koji svojom pričom pokušavaju opravdati cijenu stana", govori nam ona.
Problem je i rok do kojeg ljudi trebaju izaći iz stanova
Navodi i da je problem rok samog najma. "Najčešće su iznajmljivači tražili izlazak 1. lipnja, a apartmani bliže centru grada taj rok pomiču i na 1. svibnja. Jasno je kako tada studentske obaveze još uvelike nisu gotove", kazala je.
Što se tiče uređenja stanova, navodi da situacija varira. Neki stanovi su zaostali, kaže, u Titovom dobu, dok su drugi moderni i uređeni. Teško joj je procijeniti koji prednjače.
"Moje iskustvo razgledavanja stanova je prilično zanimljivo. Fotografije koje sam jednom dobila nisu odgovarale stanju stana, već je to bio susjedov stan iste kvadrature. U oglasu su iznajmljivači često prešutjeli podrumske prostorije koje su prenamijenili u stanove ili pak garaže koje su postale apartmani bez prozora.
Svega je tu još bilo... Od zahtijevanja 3 mjeseca plaćanja unaprijed, dolaska u kontrolu stana kad žele, a i razgledavanje stana zna biti problem jer je nemoguće dok su turisti tu, a oni su pak najvažniji. Ne smijem zaboraviti ni plaćanje svih mogućih režija uz već previsoke cijene najma do zahtjeva koji fakultet bi trebali pohađati kako bi unajmili određeni stan", rekla je ova studentica.
"Za stan koji vrijedi 200 eura traže po 600 eura"
Pričali smo i sa ženom koja planira unajmiti kuću zajedno s obitelji. Govori da je promijenila dosta stanova i kuća te da su 2011., 2012. cijene bile realne.
"Sada ljudi ni sami ne znaju koliko bi naplatili stan, dobili smo ponude koje su iznosile puno novca, a ti stanovi ne vrijede ni 200 eura. Nije mi teško dati 600 eura, ali da se to isplati, a ne da taj stan ne vrijedi ni 200 eura.
Idealno je tih 500, 600 eura dati za kredit za stan ili kuću i imati nešto svoje, ali toliki kredit ne možemo podignuti. Zato smo osuđeni na najam, s nadom da će se nešto možda poboljšati", rekla je ova žena za Index.