PLANOVI britanskog premijera Tonyja Blaira da fotelju iz Downing Streeta zamijeni još udobnijom foteljom prvog poglavara ujedinjene Europe su sinoć, prema pisanju "Evening Standarda", dobili težak udarac kada je njegov nasljednik Gordon Brown najavio referendum o novom prijedlogu tzv. Europskog mini-ustava.

Blair je, naime, kroz medije najavio kako se njegova vlada više neće protiviti odredbama starog/novog ustavnog dokumenta kojima se cijeli niz ovlasti nacionalnih država prenose na europske institucije u Bruxellesu. Ono što je još važnije jest najava da će njegova vlada tekst novog mini-ustava jednostavno ratificirati u Parlamentu umjesto da ga ponudi biračima na referendumu.

Blair je navodno svoju promjenu politike tumačio time što u pitanju više nije Europski ustav - odbačen od strane francuskih i nizozemskih birača prije dvije godine - nego "pojednostavljeni" dokument kojeg njegovi zagovornici nazivaju "običnim" međunarodnim ugovorom.

Iako je Blairova najava izazvala bijes euroskeptički raspoloženih konzervativaca i oduševljenje pro-europski orijentiranih liberalnih demokrata, cinični dio britanske javnosti ju je protumačio pokušajem da se Blair predstavi kao "dobar Europljanin" koji je kvalificiran da stane na čelo Unije.

Međutim, Gordon Brown, njegov ministar financija koji će u Downing Street zasjesti 27. lipnja, nema previše razumijevanja za europredsjedničke ambicije svog šefa, a daleko više ga zanima prema Europi prilično hladno raspoloženje britanske javnosti i glasačkog tijela.

Proturječivši Blairu, njegov nasljednik je najavio da će referenduma ipak biti, što znači da bi stari/novi prijedlog ustavnog preustrojstva Unije doživio još goru sudbinu nego u Francuskoj i Nizozemskoj, s obzirom da mu se po anketama protivi više od dvije trećine Britanaca.

Dio promatrača pretpostavlja kako Brown prijetnjom referendumom nastoji ishoditi što je moguće više ustupaka za Britaniju prilikom predstojećeg samita EU na kojemu njemačka kancelarka Angela Merkel pokušava ishoditi kakav-takav konsenzus o tekstu "mini-ustava".

Britanija će navodno inzistirati da u tekst novog ustava budu uključene odredbe koje od buduće EU čine "asimetričnu federaciju", odnosno da države-članice imaju pravo birati hoće li dio ovlasti zadržati za sebe. U slučaju Britanije to su pitanja pravosuđa, unutarnjih poslova i socijalne skrbi, kao i pravo da se na njenom teritoriju ne primjenjuje predložena Povelja temeljnih prava EU.

Većina promatrača vjeruje kako njemačko predsjedništvo nad EU - koje istječe krajem mjeseca - ipak neće rezultirati usaglašavanjem mini-ustava. Osim Britanaca, tekstu se oštro protivi i poljska vlada koja drži da će novi mini-ustav Poljskoj oduzeti dio glasova temeljem kojih se u europskim institucijama donose važne odluke.

D.A.

Foto: AFP