Britanski izbori sve neizvjesniji

S MANJE od tjedan dana do izbora u Velikoj Britaniji čini se kako će Laburistička stranka premijera Gordona Browna izgubiti. Ipak, po svim pokazateljima, konačni rezultat izbora bit će odlučen nakon postizbornih dogovora, a ključnu ulogu odigrat će "vječno treća" stranka britanskog političkog života, Liberalno demokratska stranka.

Laburisti su se već počeli umiljavati liberalnim demokratima, koje je na jak položaj doveo odličan nastup njihova predsjednika Nicka Clegga u tri televizijske debate. Cleggova stranka pak daje naslutiti da bi im draži partneri u vladi bili konzervativci, a oni se nadaju osvojiti ili malu većinu ili pak formirati manjinsku vladu. Ishod je krajnje neizvjestan.

Cameron prvi, ne zna se tko je drugi

David Cameron, predsjednik Konzervativne stranke, danas je otputovao u Irsku, gdje će pokušati naći potporu Demokratskih unionista, stranke koja trenutno drži osam od 650 mjesta u parlamentu i koja bi u nekim scenarijima mogla konzervativcima omogućiti pobjedu. Po trenutnim anketama, Cameron vodi, dok neke ankete na drugo mjesto smještaju Browna, a neke Clegga.

Brown je rekao da bi u slučaju snažnog poraza mogao dati ostavku. Ako je bilo grešaka, one su njegove, on je taj koji mora preuzeti odgovornost i koga treba kriviti u slučaju poraza, rekao je, a jedan laburist se složio s tim.

Istodobno, dva ministra iz laburističke vlade savjetovala su svojim glasačima da u onim izbornim okruzima u kojima laburistički kandidati nemaju šanse pobijediti, glasaju za liberalne demokrate. Na taj bi se način izbjeglo raspršivanje glasova, a logika kaže da je bolje osigurati pobjedu liberalnih demokrata nego riskirati pobjedu konzervativaca. Brown se ne slaže s takvom idejom.

Reforme

U britanskom većinskom izbornom sustavu se kandidati za parlament biraju pojedinačno po izbornim okruzima, što znači da stranka koja osvoji najviše glasova ne mora nužno biti pobjednička stranka. Stoga ukupni broj osvojenih glasova nije proporcionalan broju mjesta u parlamentu.

Clegg zasad odbija reći s kime namjerava ići u postizbornu koaliciju ako se prvi put nakon 1974. godine dogodi situacija u kojoj neće biti jasnog pobjednika izbora. Iako se smatra da njegova stranka ima više sličnosti s laburistima, Clegg je namjerno ostavio pitanje koalicije nejasnim kako bi si osigurao bolji pregovarački položaj.

Među glavnim elementima izbornog programa liberalnih demokrata prevladavaju reforma sustava glasanja, oštri potezi na gospodarskom planu i smanjivanje poreza slabo plaćenim radnicima. Clegg je rekao da mijenjanje izbornog sustava iz većinskog u proporcionalni, čemu se konzervativci i laburisti protive, neće biti preduvjet za ulazak u buduću vladu.