BRITANSKA vlada ažurira planove za funkcioniranje države u slučaju rata ili velikog sigurnosnog poremećaja, dok građane poziva da budu spremni na prekide u svakodnevnom životu i kod kuće imaju osnovne zalihe hrane i vode.
BBC danas piše da se u Britaniji sve otvorenije postavlja pitanje koliko je stanovništvo, nakon desetljeća mira, psihološki spremno za mogućnost ozbiljnog sukoba. Načelnik britanskog Glavnog stožera Richard Knighton ovog je tjedna rekao da zbog prijetnje iz Rusije zemlja prolazi kroz najopasnije razdoblje njegove 35-godišnje vojne karijere.
Britanci obnavljaju planove za rat
Britanska vlada posljednjih mjeseci ubrzano radi na novoj verziji takozvane Ratne knjige, skupa planova kojima se određuje što bi ministarstva, državne službe i lokalne vlasti trebali raditi ako Britaniju zahvati rat ili velika sigurnosna kriza.
Takvi su planovi postojali tijekom Hladnog rata, ali su nakon njegova završetka uglavnom arhivirani. Vlada ih sada ponovno izrađuje u sklopu programa obrane zemlje, kojim želi bolje povezati civilne institucije i vojsku u slučaju međunarodnog sukoba. Za 2027. najavljena je i velika vježba kojom će se testirati odgovor države na hibridne napade.
Istodobno britanske vlasti građanima savjetuju da se pripreme za izvanredne situacije. Na službenoj stranici vlade preporučuje se držanje zaliha flaširane vode i hrane koja se ne kvari i ne zahtijeva kuhanje, kao i baterijskih svjetiljki, radija, lijekova i prijenosnih punjača.
Te preporuke ne odnose se isključivo na rat, nego i na nestanke struje i vode, ekstremne vremenske prilike i druge veće poremećaje.
"Nisu tenkovi ono čega se trebate bojati"
Povjesničarka Margaret MacMillan za BBC upozorava da potencijalni sukob ne mora izgledati poput klasične invazije.
"Nisu tenkovi ono čega se trebate bojati", rekla je, navodeći kao veće rizike presijecanje podmorskih kabela i hakerske napade na sustave o kojima ovise moderne države.
BBC navodi da dio vojnih i sigurnosnih analitičara smatra kako je velik dio zapadne Europe nakon završetka Hladnog rata izgubio ne samo vojnu nego i psihološku spremnost za mogućnost rata.
Umirovljeni britanski general Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika NATO-a za Europu, sadašnju atmosferu usporedio je s godinama neposredno prije Prvog svjetskog rata, kada se o ratu govorilo, ali je mnogima i dalje izgledao gotovo nezamislivo.
Britanci gledaju prema Finskoj i Švedskoj
Kao primjere država koje su stanovništvo znatno snažnije uključile u obrambene pripreme BBC izdvaja Finsku i Švedsku.
Finska, koja s Rusijom dijeli gotovo 1300 kilometara granice, ima relativno malu profesionalnu vojsku, ali golem sustav pričuve. BBC navodi da je gotovo milijun Finaca vojno obučeno, dok zemlja u kratkom roku može mobilizirati oko 280.000 rezervista.
Švedska pak ima sustav selektivnog novačenja. Mladi se registriraju za vojnu službu, nakon čega vojska odabire dio kandidata za obuku. Obje zemlje napustile su desetljeća vojne nesvrstanosti i ušle u NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Shirreff smatra da će i Britanija morati ozbiljno razgovarati o tome može li profesionalna vojska od oko 70.000 ljudi odgovoriti na buduće prijetnje te treba li uvesti neki oblik šire vojne obuke ili mobilizacije.
Britanska vlada zasad nije najavila opću vojnu obvezu. Ono što jest potvrđeno je ubrzano ažuriranje državnih planova za rat i krize te jačanje civilne otpornosti u slučaju napada na infrastrukturu, kibernetičkih napada ili drugih velikih poremećaja.