VEĆINI bivših radnika Dina Petrokemije u stečaju početkom godine plaće su isplaćene, a uskoro će i preostalima biti isplaćene četiri plaće, što je ukupno oko tri milijuna kuna za tri minimalne plaće za razdoblje uoči stečaja te za plaću u razdoblju otkaznog roka, istaknula je danas stečajna upraviteljica Marija Ružić.
Bivšim radnicima Dine, njih 173, bit će isplaćene tri minimalne plaće za razdoblje uoči otvaranja stečaja koji je pokrenut u srpnju 2015. godine te plaća za otkazni rok do kraja kolovoza 2015. godine.
Plaće će se isplatiti iz 23,6 milijuna kuna
Prema riječima stečajne upraviteljice, plaće se isplaćuju iz iznosa od 23,6 milijuna kuna koje je, nakon prijeboja, tvrtka Adria Polymers iz Rijeke uplatila za kupnju Dininih nekretnina.
Ta je tvrtka, naime, kupila oko milijun četvornih metara ograđenog zemljišta Dina Petrokemije u stečaju, za što je na javnoj dražbi ponudila 194 milijuna kuna.
Tu je ponudu Gasfinova tvrtka Adria Polymers dala na drugoj dražbi te je predložila prijeboj kupovnine i osiguranog prava odvojenog namirenja.
Trgovački sud u Rijeci je u srpnju prošle godine odredio da se Adria Polymers, koji se iz kupovnine namiruje prije ostalih vjerovnika, oslobađa polaganja kupovnine u iznosu od 170,3 milijuna kuna, a mora uplatiti razliku u iznosu od 23,6 milijuna kuna.
Kako je kazala stečajna upraviteljica Marija Ružić, s 23,6 milijuna kuna podmirit će se četiri plaće bivših radnika, troškovi stečaja, odnosno troškovi dobavljača tijekom stečaja, čuvarske službe, obaveze za komunalije, energiju i drugo.
Tvrtka je u stečaju već tri i pol godine
Bude li novca, naknadno će biti isplaćen i dio radničkih plaća koje su iskazane kao njihove tražbine u stečaju. U početku stečaja utvrđene su ukupne tražbine radnika od 126 milijuna kuna.
Stečaj nad Dina Petrokemijom otvoren je u srpnju 2015. godine. Stečajna masa nije bila dovoljna za namirenje vjerovnika pa je stečaj 2016. zaključen, ali je lani ponovno aktiviran.
Dio zemljišta u Dininu kompleksu bio je u vlasništvu Dininih tvrtki-kćeri – Pirosa i Ćufa. Oko 266.000 četvornih metara zemljišta u tom kompleksu, koje je bilo u vlasništvu Pirosa, je u ovršnom postupku prodano Adria Polymersu, dok je oko 300.000 četvornih metara zemljišta na kojemu se predviđala gradnja kopnenog LNG terminala još u vlasništvu Ćufa u kojemu traje stečajni postupak.