AMERIČKI predsjednik Joe Biden potpisao je u utorak prvi savezni zakon koji linčovanje tretira kao zločin iz mržnje, rješavajući povijesni problem rasističkih ubojstava u SAD-u.
Zakon nosi ime Emmetta Tilla, 14-godišnjeg crnog dječaka brutalno ubijenog 1955. u Mississippiju.
Zakon omogućuje kazneni progon linčovanja koje je opisano kao urota da se počini zločin iz mržnje koji rezultira smrću ili teškom ozljedom.
Tillova smrt i odluka bjelačke porote da oslobodi dvojicu bijelaca koja su kasnije priznala ubojstvo, skrenula je pozornost nacije na zločine i nasilje s kojima su se suočavali crnci u Americi i izazvala bijes zagovornika ljudskih prava.
Potpisujući zakon, predsjednik se pozabavio nedovršenim poslom i užasom u američkoj povijesti, rekla je potpredsjednica Kamala Harris.
Harris, prva potpredsjednica crne i azijske rase, gurala je taj zakon kada je bila senatorica iz Kalifornije.
"Linčovanje nije ostatak prošlosti. Rasni zločini se još uvijek događaju u našoj naciji. I zato moramo imati hrabrosti da ih nazovemo pravim imenom i počinitelje privedemo pravdi", dodala je.
FBI je u kolovozu 2021. objavio podatke po kojima su zločini iz mržnje u SAD-u prethodne godine dosegli najveću razinu u posljednjih deset godina, ponajviše zbog napada na crnce i azijate.
Biden, kojemu su afroamerički birači pomogli da postane predsjednik, rekao je da se zakon ne tiče samo prošlosti.
"On se odnosi i na sadašnjost i na budućnost. Rasna mržnja nije stari problem. Ona je stalni problem", rekao je Biden.
Zakon je u Senatu prošao jednoglasno, a u Zastupničkom domu s 422 glasa za i tri protiv.