Azil u Hrvatskoj po europskim standardima
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pravo na azil imao bi tako stranac koji se ne želi ili ne može vratiti u domovinu, bojeći se da bi u njoj bio progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.
Isto bi pravo imala i osoba bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje prethodnog boravišta, a koja se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju.
Dio oporbenih zastupnika tražio je u parlamentu da se suze razlozi za priznavanje azila, smatrajući tako predložene formulacije preširokima i da bi se mogle zlorabiti. Vlada je ipak odlučila ostati pri prvom rješenju i Konačni prijedlog Zakona o azilu poslala u saborsku proceduru.
Smatra, naime, da je Zakon usklađen s propisima EU i obvezama koje je Hrvatska lani preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU. Zakon je usklađen i s 19 međunarodnih konvencija, protokola, direktiva i preporuka vezanih uz status izbjeglica ili prava na azil.
Ukupno će za početak provedbe Zakona o azilu u proračunu trebati osigurati 13,3 milijuna kuna. Oko 1,6 milijuna kuna potrebno je za barem 20 novih radnih mjesta u MUP-u, a najmanje 3,5 milijuna za opremanje i informatizaciju novog policijskog odjela.
Zbog nužnih priprema za njegovu provedbu, Zakon o azilu bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja dogodine.
(Hina) ggrb vl
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara